Sloboda istraživanja suštinski dio procesa pridruživanja EU
Foto: Mediabiro

Sloboda istraživanja suštinski dio procesa pridruživanja EU

Sloboda istraživanja je kamen temeljac svakog demokratskog društva i suštinski dio procesa pridruživanja Evropskoj uniji (EU), poručeno je konferenciji „Značaj slobode medija za poglavlje 27 i proces evropskih integracija“.

Konferencija je dio završnih aktivnosti projekta: Istraživačko novinarstvo, ekološke teME, učešće građana/ki, koji Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) realizuje u partnerstvu sa Balkanskom istraživačkom regionalnom mrežom (BIRN) i nedjeljnikom Monitor, uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Vlade.

Premijer Zdravko Krivokapić je, na otvaranju konferencije, istakao da želi da se bavi temom, koja je, kako je kazao, najznačajnji dio koji Crna Gora ima kao resurs, a to je ekologija.

„Kada sagledamo odnos medija, prema ekologiji, mislim da treba da sve nas prosvjećuje, jer sve što je vezano za životnu sredinu zahtijevaju prevenciju. Prevencija je lijek za sve, i to ne samo u ekologiji“, kazao je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, situacija na terenu je takva „da imamo ekološku državu, a neekološki odnos“.

„To treba da promijenimo. Nije bitno koja je Vlada, jer je upitanju ono što ostavljamo našim budućim generacijama. Upitanju su resursi koji i oni mogu da koriste“, poručio je Krivokapić.

On je kazao da u Crnoj Gori, na svakom koraku i mjestu, može se vidjeti loša slika odnosa prema „blagu kojem imamo“, prenosi MediaBiro.

„Da li su šume koje obilazite, šume koje služe kao pluća građanima, ili su to šume koje su namijenjene za sticanje bogatstva određenog broja ljudi. Tara, koju su nazivali suzom Evrope, „upravo plače“, jer to više nije ta rijeka. Ko je dozvolio da se takav resurs dovede do ovakvog stanja “, naveo je Krivokapić.

On je poručio da sve generacije moraju da shvate da resurs nije dat da bi se samo u trenutku koristio, već da ga čovjek održivim pristupom dovede na mjeru prihvatljivosti odnosa ekonomije i ekologije.

„Najlakše je potrošiti, a najteže sačuvati i moramo da se okrenemo prevenciji“, kazao je Krivokapić.

On je rekao da Crna Gora mora da ima jasnu viziju šta želi.

„Naša obaveza je stvaranje zajedništva u kojem će jedan od ključnih elemenata biti upravo zaštita životne sredine,“, istakao je Krivokapić.

Šefica Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa, video porukom je poručila da je sloboda istraživanja jedna je od osnovnih vrijednosti i kamen temeljac svakog demokratskog društva.

„To je takođe i suštinski dio procesa pridruživanja EU“, dodala je Popa.

On je poručila da je ključno da nadležni organi omoguće novinarima da rade svoj posao bez prijetnji nasiljem, uznemiravanja ili zastrašivanja.

Glavna urednica Reporteri bez granica, Pauline Ades Mevel, istakla je da su istraživačko novinarstvo i pitanja zaštite životne sredine veoma značajni za svako društvo.

Prema njenim riječima, važno je podići svijest svakog pojedinca o značaju istraživačkog novinarstva, kao i o tome kakve rizike ta profesija nosi.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je, na otvaranju panela, rekao da je pozitivno to što ekologija dobija sve više na značaju u Crnoj Gori.

„Sve više je neformalnih i formalnih grupa, nevladinih organizacija, intelektualaca, koji se mnogo više zanimaju za zaštiti životne sredine“, rekao je Abazović.

Prema njegovim riječima, iza svake veće sistemske devastacije životne sredine stoji korupcija.

„Kao što je to bio slučaj sa eksploatacijom šljunka, slučaj ulcinjske Solane, slučaj rijeke Tare, to se radi vrlo smišljeno i u cilju da određeni pojedinci ostvare finansijsku dobit“, naveo je Abazović.

On je rekao da je najveći problem države vladavina prava.

„Nijesu najveći problemi crkva, država. Mi da imao funkcionalnu vladavinu prava, rješavali bi probleme kroz institucije“, istakao je Abazović.

Kada se priča o uništavanju životne sredine, Abazović kaže da treba pričati o Tužilastvu i sudstvu.

„Jesu li napadnuti novinari kada je trebalo da slikaju i snimaju o eksploataciju šljunka“, naveo je Abazović, prenosi Mediabiro.

On je rekao i da je bilo velikih napada oko istraživanja nafte, ali da je država uštedjela 60 miliona eura, jer neki ugovori iz prethodnog perioda bi doveli do gubitka novca iz državne kase.

"Do sredine ferbuara, moja procjena, će biti razmontirana platforma i oni odlaze sa naše teritorije", kazao je Abazović.

Kako bi se došlo do cilja ekološke države, Abazović smatra da sve institucije moraju biti posvećene, a da mediji daju svoju podršku.

"Ekologija je jedna od tema koja istinski spaja ljude u Crnoj Gori. Protiv zaštite životne sredine je samo neka mala grupica ljudi koja u tome vidi svoj interes. Mislim da su svi željni da imaju čistu životnu okolinu“, istakao je Abazović.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.