"Sjećanje na jedan od najvećih zločina u istoriji čovječanstva opominje i na obavezu svih političkih i društvenih aktera da se, zajedno ili kroz svoje individualno djelovanje, suprotstave retrogradnim ideologijama, mržnji, predrasudama i propagandi na koje, nažalost, nisu imuna ni današnja društva", kazao je Đukanović.
CGO dodaje naglašava potrebu da se Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta adekvatnije obilježava od strane donosilaca odluka, iako u CGO-u ne očekuju da se to desi u postojećem crnogorskom kontekstu. To je poručuje još jedan porazan indikator nespremnosti donosilaca odluka da sistemski adresiraju značajne društvene procese umjesto da im je fokus na dnevno-političkim pitanjima i međustranačkim borbama.
"I ove godine, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, potenciramo potrebu za unaprjeđenjem zvanične nastave o Holokaustu, uključivanjem nastave na mjestima sjećanja u obrazovni sistemi i integraciji teme Holokausta u obrazovanje o antifašizmu. Takođe, nadamo se sadržajnijoj podršci institucija inicijativama za obilježavanje i izučavanje Holokausta i drugih masovnih kršenja ljudskih prava. Razočaravajuće je da nije napravljen nikakav napredak u objedinjavanju podataka svih žrtava iz Crne Gore ili koji su našli utočište u Crnoj Gori, a koji su stradali u Holokaustu i u logorima širom Evrope", ukazao je Đukanović.
CGO očekuje od odgovornih vlasti energičniju podršku regionalnoj inicijativi ponovnog uspostavljanja “Jugoslovenskog paviljona” u memorijalnom centru Aušvic-Birkenau.
Podsjetili su da je u ovom logoru smrti stradalo 20,000 Jugoslovena, a među njima i nekoliko desetina građana i Crne Gore.
Crna Gora, kao jedna od država čija istorija nije opterećena direktnim nasljedstvom Holokausta, premalo je uradila na promociji otpora sprovođenja ovog genocida, kao i na uključivanju tih elemenata u obrazovni sistem i kulturu sjećanja.
Generalna skupština UN je 2005. godine donijela rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta (27. januar). Tog dana prije 75 godina, od strane sovjetske Crvene armije, oslobođen je najveći koncentracioni logor nacističke Njemačke - Aušvic-Birkenau. Tokom pet godina postojanja, u njemu je ubijeno 1 100 000 osoba, pretežno Jevreja. Holokaust predstavlja sistematsko uništenje evropskih Jevreja tokom Drugog svjetskog rata i u njemu je stradalo oko 6 000 000 Jevreja. Rezolucija apeluje na sve članice UN da poštuju sjećanje na žrtve Holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o istoriji Holokausta, čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u sprječavanju čina genocida u budućnosti.
Komentari