Kriza tokom pandemije pokazala je svu slabost oslanjanja na azijsko tržište, a EU sada ubrzava svoje planove kada je riječ o podsticanju proizvodnje mikročipova na Starom kontinentu, kako bi postali konkurentniji proizvođačima van EU. Evropske države sada znatno zaostaju za Amerikom i Kinom u tehnologijama kao što su čipovi,piše Politika.

"Moramo radikalno da poboljšamo evropsku proizvodnju, razvoj i korišćenje ove ključne tehnologije", izjavila je Fon der Lajenova. Većina evropskog snabdijevanja mikročipovima dolazi izvan EU i tu zavisnost i neizvjesnost države unije više sebi ne mogu da priušte.

Evropski udio na globalnom tržištu čipova trenutno iznosi svega 10 odsto, a većina proizvodnje dolazi od nekolicine proizvođača izvan EU.

Predsjednica EK iznijela je procjenu da bi do 20 odsto globalne proizvodnje do 2030. trebalo da bude u Evropi. Ako se očekuje da će se svjetska proizvodnja udvostručiti, onda bi evropska morala da se učetvorostruči.

Globalna nestašica čipova zbog pandemije pogodila proizvođače potrošačke elektronike, pametnih telefona i fabrike automobila

Novi propisi o čipovima trebalo bi da donesu napredak u nekoliko oblasti. Potrebno je ojačati istraživačke i inovacijske kapacitete u Evropi, prilagoditi pravila o državnim podsticajima evropskim proizvodnim pogonima najvišeg kvaliteta, ali i poboljšati sposobnost predviđanja i odgovora na moguće nestašice i probleme sa snabdijevanjem. Na taj način bi se smanjila zavisnost od drugih proizvođača, ali i ojačale lokalne ekonomije.

Već dugo se najavljuje da bi šansu u ovoj oblasti podjednako trebalo da dobiju i manje inovativne kompanije koje rade u tom sektoru. Globalna nestašica čipova uzrokovana krizom pogodila je brojne industrije – proizvođače potrošačke elektronike i pametnih telefona, mašina za pranje veša, televizora i drugih električnih uređaja. Vjerovatno da je najveću štetu pretrpjela automobilska industrija. Veliki broj automobila poznatih svjetskih proizvođača ostao je prošle godine zarobljen u procesu proizvodnje zbog nedostatka čipova koji se proizvode na Dalekom istoku.

Jasno je da se kriza u vezi s lancima snabdijevanja neće tek tako stišati, a nju prate zastoji u snabdijevanju i rast cijena transporta zbog povećane tražnje za elektronikom. Još u julu prošle godine proizvođač čipova „Intel” upozorio je da bi nestašice mogle da potraju još jednu do dvije godine.

Stručnjaci, međutim, napominju da je za podizanje jedne nove fabrike čipova potrebno najmanje dvije godine i da su one postale mnogo sofisticiranije i skuplje. U budućnost se očekuje da će mikročipovi imati centralnu ulogu u formiranju globalnog poretka. Evroparlamentarci su, takođe, nedavno pozvali EK da jača partnerstvo s Tajvanom, najvećim proizvođačem  u ovoj oblasti.