Američka strana je dokument dostavila nakon višenedeljnih razgovora unutar Bajdenove administracije.

Kako je istakao najviši diplomata Rusije, na teme koje najviše brinu Kremlj nije bilo "pozitivnog odgovora“.

"Glavno pitanje je naš jasan stav o neprihvatljivosti daljeg širenja NATO-a na istok i razmiještanja visokodestruktivnog naoružanja koje bi moglo da ugrozi teritoriju Ruske Federacije“, objasnio je Lavrov.

Dokument koji je obećao američki državni sekretar Entoni Blinken nakon prošlonedeljnih razgovora u Švajcarskoj nije uspio da riješi ove dileme Rusije.

"Značajno je da kada naše zapadne kolege reaguju na naše predloge, uvjek pozivaju na primjenu dogovorenih principa u evroatlantskom kontekstu. Odmah kažu da to znači da NATO ima pravo da se širi i da nijedna zemlja nema pravo da zabranjuje to", rekao je Lavrov.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kaže da Rusija sada razmatra slanje sopstvenog odgovora - koji će ocijeniti predsjednik Vladimir Putin.

Zahtjevi ruske strane nisu u potpunosti uzeti u obzir od strane Vašingtona i vojnog bloka predvođenog SAD, upozorio je Peskov.

"Izgledi za dalji dijalog postoje i uvek treba da postoje. To je u našem i u interesu Amerikanaca. Ali što se tiče suštinskog dijaloga o nacrtima dokumenata, postoje pitanja drugačije prirode, ali neću da pretjerujem“, dodao je Peskov.

Podsjećamo, Moskva je tražila da se NATO obaveže da se neće širiti u Ukrajinu i druge bivše sovjetske republike i da neće raspoređivati oružje na tim teritorijama. Takođe, Moskva je tražila da se blok vrati na granice iz 1979. godine.

Na pitanje šta to znači za Bugarsku i Rumuniju, koje su se pridružile NATO posle 1997. godine, ruski šef diplomatije Sergej Lavrov rekao je na konferenciji za novinare 21. januara da Rusija želi da se sva strana oprema i vojska povuku iz tih zemalja.