Po nacrtu Temeljnog ugovora koji su “Vijesti” juče ekskluzivno objavile, u članu 6 piše da je Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve kao najviša crkvena vlast isključivo nadležan za izbor, hirotoniju i postavljanje arhijereja u eparhijama u Crnoj Gori, kao i za osnivanje, mijenjanje i ukidanje eparhija u skladu sa pravoslavnim kanonskim pravom i Ustavom SPC. U ugovoru sa Islamskom zajednicom postoji odredba da nakon izbora reisa, a prije imenovanja, Islamska zajednica treba da obavijesti državu, što nije slučaj sa nacrtom ugovora sa SPC i u ugovoru sa Katoličkom crkvom. Član 7 nacrta ugovora sa SPC predviđa da se bogosluženje, vjerski obredi i ostale vjerske djelatnosti obavljaju u hramovima, drugim zgradama, na grobljima i prostorima u crkvenoj svojini, kao i na javnim mjestima, otvorenim prostorima i “mjestima vezanim za značajne istorijske događaje ili ličnosti”. U ugovoru sa Katoličkom crkvom nema odredbe koja predviđa bogosluženja na mjestima vezanim za značajne događaje i ličnosti.

U nacrtu Temeljnog ugovora sa SPC piše i da državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa, osim u slučajevima kada to nalažu razlozi hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi, ali nije predviđeno da to mogu uraditi kada je u pitanju spasavanje dobara posebne umjetničke ili istorijske vrijednosti, što je predviđeno i u ugovoru sa Katoličkom crkvom i u ugovoru sa Islamskom zajednicom.

Član 13 nacrta ugovora sa SPC sadrži da nadležne vlasti u Crnoj Gori neće razmatrati zahtjeve za izgradnju vjerskih objekata koji nemaju pismeno odobrenje nadležnog eparhijskog Arhijereja, u skladu sa zakonom i autonomnim propisima Crkve. U ugovorima sa Katoličkom crkvom i Islamskom zajednicom je precizirano da se to odnosi na “katoličke crkvene objekte”, odnosno “islamske vjerske objekte”. U istom članu nacrta ugovora sa SPC piše i da država finansijski pomaže Crkvu, naročito obnovu i očuvanje pravoslavnih vjerskih objekata koji imaju kulturno-istorijsku vrijednost. U ugovoru sa KC nema ove odredbe, dok u ugovoru sa IZ stoji da će država davati podršku “projektima koji će imati za cilj promovisanje istorijskih kulturnih i duhovnih vrijednosti Crne Gore.

Član 14 nacrta ugovora sa SPC predviđa da SPC ima pristup sredstvima javnog informisanja, a dodatno se precizira da je dužnost sredstava informisanja da “vjerodostojno, objektivno i bez diskriminacije obavještavaju javnost o stavovima i djelatnostima Crkve.” Tog dijela odredbe nema u ugovoru sa KC, gdje piše da Katolička crkva ima takođe pristup i javnim sredstvima informisanja (novine, radio, televizija, internet), a u ugovoru sa IZ stoji samo da ima pristup “javnom servisu”.

U ugovoru sa Katoličkom crkvom nema odredbe koja predviđa da će se finansiranje prosvjetnih i kulturnih ustanova u Crnoj Gori, čiji je osnivač Crkva, kao i status njihovog osoblja i korisnika (lica koja ih pohađaju), bliže urediti posebnim sporazumom u skladu sa zakonom.

Članom 16 nacrta Temeljnog ugovora sa SPC država jemči pravo roditeljima i staraocima da svojoj djeci obezbijede vjersko obrazovanje u skladu sa sopstvenim uvjerenjima, dok se u ugovorima sa KC i IZ navodi da se pravo na vjersko podučavanje priznaje. U ugovoru sa KC i sa IZ stoji “u skladu sa principom vjerske slobode” a u nacrtu ugovora sa SPC toga nema, dok u ugovoru sa KC i IZ ne piše “da obezbijede” kao što piše u nacrtu ugovora sa SPC. Drugi član stava 16 nacrta ugovora sa SPC decidno navodi da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica, dok u ugovoru sa KC piše da “imajući u vidu viševjersku strukturu države, kao i tekući proces zakonskih reformi, mogućnost izučavanja katoličke vjere u javnim školama moći će biti regulisana jednim budućim ugovorom između strana”.

Abazović ćuti o razgovoru sa Porfirijem

Iz Kabineta vicepremijera Dritana Abazovića “Vijestima” su potvrdili da se on prekjuče sastao sa patrijarhom Porfirijem u Beogradu, ali nisu željeli da kažu o čemu su razgovarali i da li je potpisivanje temeljnog ugovora između Crne Gore i SPC bila jedna od tema sastanka.

“Potpredsjednik Vlade Abazović boravio je juče u privatnoj posjeti Beogradu, u koji je otputovao komercijanim letom iz Podgorice. Abazović je imao privatan sastanak sa patrijarhom SPC Porfirijem, o čijim detaljima, u ovom trenutku, ne možemo govoriti”, naveli su iz Abazovićevog Kabineta.

Nova S je objavila da je Abazović na sastanku rekao da je spreman za potpisivanje Temeljnog ugovora i da on mora biti u potpunosti usklađen sa interesima obje strane.

Porfirije je rekao da SPC ne želi da potpiše ugovor sa aktuelnom Vladom Crne Gore, “jer smatra da će ona pasti i da samim tim eventualno sklapanje Temeljnog ugovora bi moglo biti osporeno i ne bi imalo legitimitet”.

Izvori Nove iz Patrijaršije su kazali da je jedna od tema razgovora bila eventualna podrška SPC manjinskoj vladi, ali da se sagovornici nisu detaljno upuštali u tu temu, osim što su Porfirija “zanimale namjere političkih snaga koje se pominju kao činioci te manjinske vlade”.

DPS ni riječi

Premijer Zdravko Krivokapić saopštio je sinoć da je uradio sve što je bilo do njega po pitanju temeljnog ugovora, ali da sumnja da će ga on potpisati.

On je u razgovoru za TVCG rekao da u dokumentu nema suštinskih promjena u odnosu na nacrt ugovora koji je poslat Patrijaršiji 21. jula prošle godine.

“Ugovor može biti potpisan do 4. februara. Vjerujte da sumnjam da ću ja potpisati taj ugovor upravo zbog ovakvih izjava. Te izjave su od strane sličnih adresa dolazile i blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju. Ja sam na jedno pitanje odgovorio da je ovo igra političara i iz Crne Gore i iz Beograda, i velikog broja naručenih političkih analitičara”, istakao je Krivokapić, dodajući da je cilj da se nakon 4. februara, kad će se glasati o nepovjerenju njegovoj Vladi, pojavi “spasilac srpstva i SPC u imenu nekoga drugog”.

Predsjednik Skupštine i lider Demokrata, Aleksa Bečić, rekao je da nije upoznat ni sa jednom verzijom Temeljnog ugovora i da ostaje pri stavu da je potpisivanje tog dokumenta nadležnost izvršne vlasti.

Lider i poslanik Demosa, Miodrag Lekić, ocijenio je da je sastavni dio “uozbiljenja” ove države i Temeljni ugovor sa SPC, ali da to pitanje ne treba da bude primarna tema u državi u ovom trenutku.

“Dešava se da je Milo Đukanović prije dvije godine otvorio temu crkve, i ta tema i dan danas traje, samo što se mijenjaju protagonisti, grupišu se interesno i različito...”, rekao je on novinarima u parlamentu, poručujući da je protivnik ateističkog fundamentalizma – odnosno ideološkog progona crkve - ali i protivnik miješanja crkve u državne poslove.

Šef Medijskog tima i član Predsjedništva Socijaldemokratske partije (SDP) Mirko Stanić kazao je da je “apsolutno neprihvatljivo” potpisivanje Temeljnog ugovora između Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC) u trenutku kad, kako kaže, Vlada Zdravka Krivokapića broji posljednje sate svog mandata i kad je izgubila povjerenje 85% poslanika u Skupštini Crne Gore i pozvao je da se od tog “štetnog posla” odustane.

Stanić ukazuje da je nacrt ugovora u mnogim elementima suprotan sekularnom karakteru države, “pun istorijskih neistina i falsifikata i po mnogo čemu svrstava SPC iznad ostalih vjerskih zajednica, ali i iznad Ustava i cijelog niza zakona Crne Gore”.

”Odlazeći premijer Krivokapić, sa šakom sebi lojalnih ministara, izaziva nestabilnost države pokušavajući da ovako ozbiljno pitanje, poput Temeljnog ugovora, na brzinu potpiše zarad dobijanja par jeftinih političkih poena. Ovakav nacrt ugovora su sa pravom krili od građana Crne Gore, ali i poslanika u Skupštini, jer ne postoji šansa da bi dobio većinu u ovoj formi”, poručuje Stanić.

Demokratska partija socijalista se nije oglašavala po ovom pitanju.

Vijesti