Komentarišući rast partijskog zapošljavanja u državnoj upravi, Damjanović je ocijenio da je to davno uvedena praksa bivšeg režima koja je nastavljena nakon političkih promjena u avgustu 2020. godine.
"Imajući u vidu glomazan i neefikasan javni sektor sa više od 50.000 ljudi, a pravu cifru još ne znamo, Crna Gora nema luksuz olakog zapošljavanja u državnoj i lokalnoj administraciji, kao ni u državnim i lokalnim preduzećima", smatra Damjanović.
Rast partijskog zapošljavanja u mandatu ove vlade posebno je izražen u energetskim kompanijama, a prema pisanju portala CdM u posljednja dva mjeseca, prošle godine samo u CGES-u je zaposleno više desetina osoba. Znatan broj njih je u rodbinskoj vezi sa članovima menadžmenta ili zaposlenih u CGES-u, pa je posao u toj firmi našao sin člana Odbora direktora Predraga Mijailovića, ali i supruga člana menadžmenta Dušana Bogetića. Angažovana je i ćerka novog člana menadžmenta Žarka Mujovića, sestrična člana menadžmenta Bogdana Minića, čija je supruga Leda Minić takođe član menadžmenta, kao i više djece zaposlenih u CGES-u.
"Gomilanje zaposlenih u javnom sektoru značajno opterećuje javne finansije, državni i budžet lokalnih samouprava, ali i povećava troškove poslovanja privrednih društava u državnom vlasništvu čineći ih neefikasnim", istakao je Damjanović.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun i nekadašnji ministar rada ne očekuje da javne finansije stradaju zbog partijskog zapošljavanja, ali kaže da to nije odgovorno.
"To je čak i neka vrsta potcjenjivanja građanina, koji sve ovo posmatra. Naša društvena svijest je oštećena u periodu „marksovanja“, tj. vladavine radničke klase, kada je sve bilo ničije i svačije", rekao je Drecun Pobjedi.
Uhljebljavanje kadrova je, ukazuje Drecun, postala prihvatljiva anomalija, još u vrijeme socijalističke izgradnje. Danas lideri stranaka otvoreno priznaju da su njihovi birači čekali predugo da bi sad, kad su njihove partije došle na vlast, mogli ostati van dubinskih vrtloga partijskog zapošljavanja.
"Ovo neće proći samo od sebe, i trebaće vremena da se revanšizam odboluje", navodi Drecun, koji smatra da je ključ u promjeni zakona posebno kada je riječ o onom kojim se funkcionerima omogućava da godinu nakon odlaska sa funkcije primaju platu.
"Maksimum koji može biti prihvatljiv je šest mjeseci. Tako je nekad bilo. Partije su to promijenile radi sebe, a ne radi naroda. Narod treba konačno da počne da kažnjava na izborima, a ne da navija za partiju kao za fudbalski tim", rekao je Drecun.
Komentarišući to što, sa druge strane, imamo krivični postupak koji se protiv bivšeg predsjednika ulcinjske opštine Ljora Nrekića vodi zbog partijskog zapošljavanja, Drecun je ocijenio da je to samo mali korak ka promjeni svijesti građana.
"To je mali korak, koji jednom mora biti učinjen, ne da bi se kaznio konkretno ovaj ili onaj pojedinac, već da uđe u svijest naroda da je to kažnjivo djelo i da taj isti narod više ne pritiska svoje lidere, jer je nemoralno da ljudi završe sa krivičnim procesima zbog nečijeg uhljebljenja", zaključio je Drecun.
Podsjećamo, prema koalicionom sporazumu vladajućih partija o podjeli funkcija u javnim ustanovama i državnim preduzećima, DF je dobio 264 pozicije, SNP 88, PzP 85, Demokrate i URA podijelili 145. Sa svih tih pozicija su smijenjeni ljudi kojima su ili isplaćene otpremnine, ili su nastavili primati zaradu do roka utvrđenog zakonom, ili su tužili Vladu zbog smjene i već počeli dobijati presude u svoju korist.
Pobjeda
Komentari