Ruski predsjednik Vladimir Putin obećao je da za sada neće sprovoditi nove vojne inicijative u blizini Ukrajine kao preduslov za moguću deeskalaciju.

"Želite li da ratujete sa Rusijom? Treba li to Francuzima, Njemcima, Italijanima i ostalim Evropljanima? Sigurno ne. Evropske zemlje znaju da forsiranje ukrajinske krize nije samo protiv Rusije, nego i protiv Evrope", rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin nakon moskovskog sastanka s francuskim kolegom Emanuelom Makronom.

A tu Putinovu izjavu, zapravo retoričku prijetnju ili upozorenje Evropi, naglašava većina ruskih prokremaljskih medija nakon gotovo šestosatnih razgovora dvojice lidera uglavnom o "ukrajinskom pitanju", piše Jutarnji.hr.

Putin je rekao da bi primanje Ukrajine u NATO "neizbježno dovelo do rata Zapada i Rusije" jer bi Ukrajinci htjeli natrag Krim, a "NATO bi mora da se umiješa prema članu 5 sporazuma" te dodao kako bi to "bio rat bez pobjednika".

Putin se zapitao zašto je potrebno širenje NATO-a na istok te dodao da je ta politika"otvorenih vrata" diskutabilna. Zaključio je da NATO može primiti neku zemlju u svoje članstvo, ali i da ne mora, a ruski mediji ga nadopunjuju "ako to ugrožava nečiju, u ovom slučaju rusku sigurnost".

Anglosaksonski spektakl

Jutarnji dalje navodi da, s obzirom na to da se govori o tome da se Putin iz Pekinga, gdje se nedavno susreo sa Ksi Džinpingom, vratio prilično nezadovoljan, svi ruski mediji na naslovnicama, odmah uz tekstove o posjeti Makrona, objavili su vijest da je Kina "odlučno protiv daljeg širenja NATO-a na istok".

Poznati prokremaljski komentator Pjotr Akopov kaže da je nakon sastanka jasno da Makron ne "pada na anglosaksonski spektakl vezan uz Ukrajinu", a većina ruskih medija nada se neslozi u NATO-u, a za krizu optužuju SAD koji, kako kažu, "ponovno huška Evropu protiv Rusije".

Većina tamošnjih medija Makronov dolazak u Moskvu te istovremenu posjetu njemačkog kancelara Olafa Šolca Vašingtonu razmatra kao "posredničku misiju dvojice evropskih lidera" između Rusije i SAD-a, gotovo kao da su tek prenosioci poruka.

Ruski mediji ne zaboravljaju napomenuti da među članicama NATO-a ima mnogo različitih mišljenja o Ukrajini i da Moskva mora igrati na tu neslogu. Mediji ponavljaju Putinove riječi da je NATO ipak "vojni, a ne mirotvorni savez" ta da su se u to uvejrili stanovnici Iraka, Libije i Avganistana, a da ne treba "zanemariti ni operaciju protiv Beograda".

Diplomatski put

Mnogi ruski mediji navode da je "diplomatski put" jedino rješenje, ali ne zaboravljaju istaknuti da je Makron došao usred izborne kampanje te da mu uspjeh razgovora s Putinom i "donošenje mira, odnosno sprječavane rata" u Evropi može donijeti izbornu prevagu u borbi za drugi mandat.

Ipak, ruski mediji prećutkuju ili tek usputno pišu o informaciji, koju je prvi objavio Financial Times, da je Vladimir Putin obećao Makronu da će nakon velikih vojnih vežbi u Bjelorusiji, koji počinju za koji dan, povući svih 30 hiljada svojih vojnika koji sudjeluju u njima.

Isti izvor navodi da će ti manevri biti održani uz ukrajinsku granicu, 200-tinjak kilometara od Kijeva. Putin je, navodno, Makronu još rekao da Rusija neće "poduzimati druge vojne aktivnosti" ta da je spreman na "strukturalni dijalog" o kolektivnoj sigurnosti. Iz Kremlja za sada još ništa nisu potvrdili, osim da će se dijalog nastaviti te da će se Makron, nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim, telefonski čuti s Putinom kako bi mu rekao što se s njim dogovorio.

U razgovorima Putina i Makrona zabljesnula je i jedna bizarna ponuda "s visine" ruskog predsjednika. On je, naime, ponudio "humanitarni azil" u Rusiji bivšem ukrajinskom predsjedniku Petru Porošenku, koga u Kijevu optužuju za veleizdaju. Porošenko je kratko uzvratio da će se "on snaći i u Ukrajini".