Mur, koji je na položaju ambasadora u Crnoj Gori bio od 2007. do 2010. godine, kaže da promjene vlasti ne bi trebalo da budu dramatične i da vjeruje da Crna Gora ima mehanizme da riješi aktuelnu krizu.

"Crna Gora je parlamentarna demokratija, a demokratija može da bude haotična. Ne čudi me što koaliciona vlada, naročito ona sa prilično raznolikim i možda različitim stavovima sa veoma tankom većinom, nije trajala pune četiri godine mandata. To nije neuobičajena pojava u parlamentarnim demokratijama i nije nešto što bi trebalo da bude alarmantno", smatra penzionisani američki diplomata, koji trenutno predaje na državnom univerzitetu Arizone.

Međutim, Mur ističe da ga rastužuje i zabrinjava, kako navodi, trend sve veće instrumentalizacije identitetske politike.

"Kao što sam već više puta rekao, jedna od najljepših stvari u vezi sa Crnom Gorom je to što je uspjela da izgradi multikulturalnu, multinacionalnu, multietničku, multikonfesionalnu državu u srcu Balkana i to veoma uspješno do sada. I vjerujem da Crna Gora treba da bude nevjerovatno ponosna na to. I svoju zemlju treba da vide kao model za druge u regionu, uključujući i Bosnu. Zato se nadam da se taj trend može prevazići. Ali to me takođe zabrinjava, jer ova vrsta polarizacije po etničkoj ili identitetskoj osnovi nikada nije dobro završila na Balkanu. I za to ima mnogo primjera. Ne predviđam da će Crna Gora zapasti u haos ili sukob.

Svakako se nadam da neće i ne verujem da će tako biti. Ali ipak ostavlja loše nasleđe i stvara lošu krv i otežava postizanje napretka. Nadam se da će se crnogorski lideri i političari usredsrediti na veoma važne principe koji su sadržani u vašem Ustavu - da Crna Gora bude građanska država, posvećena stvarima kao što su demokratija, tolerancija, multikulturalizam i vladavina prava. To bi trebalo da se dogodi i nadam se da će tako i biti", kazao je Mur.

Smatra da svako ima određenu odgovornost.

"I naravno, to nije jedina komponenta, ali očigledno imate ulogu - što je bio slučaj nekoliko godina i trend - Srpske pravoslavne crkve u crnogorskom društvu. Rastužuje me što uloga vjerovatno najveće crnogorske vjerske zajednice izaziva tolike podjele i što je postala tako centralno pitanje u crnogorskoj politici. Mislim da je teško to riješiti dok postoji toliko nepoverenja u Crnoj Gori u pogledu tog pitanja.

Svako ima ulogu u prevazilaženju tog nepovjerenja da bi postojala šansa za pronalaženje trajnih rješenja. Smatram da crnogorska vlada i političke partije imaju ulogu u priznavanju i poštovanja uloge Srpske pravoslavne crkve u obavljanju njene primarne funkcije, a to je naravno da se bavi vjerskim potrebama svojih vjernika, i da poštuju njenu sposobnost i pravo da tu funkciju obavlja slobodno, kao i svaka druga vjerska zajednica, uključujući i Crnogorsku pravoslavnu crkvu. To je zagarantovano Ustavom. S druge strane, Srpska pravoslavna crkva treba, po mom mišljenju - iako se nerado bavim pitanjima koja se tiču religije - da osigura da je usredsređena na svoju glavnu svrhu i ostane van politike. Treba da svojim djelovanjem i riječima pošalje signal da njen cilj nije ni na koji način podrivanje nezavisnosti ili autonomije Crne Gore. Njena uloga u društvu je ona koju svi očekujemo - da se brine o vjerskim potrebama svojih članova.", rekao je Mur za Glas Amerike.

Komentarišući poziv SPC da se predstavnici većine dogovore i da se ispoštuje volja naroda  kaže da je Crna Gora demokratija i narod i njeni izabrani lideri će odrediti ko će biti u vlasti.

"Nisam upoznat sa tim konkretnim citatom, i ako je precizan, moj stav je da bi vjerske zajednice trebalo da se drže podalje od politike. Religije imaju veoma važnu ulogu u svakom društvu, uključujući i u Crnoj Gori. Vjerujem da Srpska pravoslavna crkva ima veoma važnu ulogu, kao i Crnogorska pravoslavna crkva i sve druge crkve i vjerske zajednice. Ali mislim ne bi trebalo da zalaze u sferu politike. Razumijem šta bi moglo da motiviše takvu izjavu. Međutim, politiku bi trebalo prepustiti političarima i biračima", napominje.

Govoreći o padu Vlade, sumnja da su međunarodni pritisci, uticaji ili stavovi bili odlučujući faktor u ovom slučaju.

"Svaka crnogorska vlast bi trebalo da se usredsredi na ona pitanja koja su prioriteti države Crne Gore i njenog naroda. Prvo je, naravno, napredak na putu ka Evropskoj uniji. Drugo je da Crna Gora ostane vjerna obavezama iz Sjevernoatlantskog sporazumu, od kojih je imala višestruku korist. Crnogorska vlada bi trebalo da se fokusira na izgradnju pozitivnih odnosa sa svim svojim susedima, da bude posvećena borbi protiv korupcije i jačanju vladavine prava. I ono što je crnogorskom narodu vjerovatno najvažnije, a to kažem na osnovu razgovora sa mnogim Crnogorcima, jeste ekonomija, da gradi bolju budućnost za crnogorske porodice", poručuje.

Kako je rekao, manjinska vlada, po definiciji je manje stabilna od one zasnovane na većini.

"Ali ako manjinska vlada izgubi podršku u parlamentu, šta su mehanizmi za samokorekciju? Još jedna rekonstrukcija vlade ili izbori. Trebalo bi pustiti da Ustav i dalje funkcioniše. Narod je imao priliku da glasa u avgustu 2020. godine. Možda će biti u prilici da glasaju prije avgusta 2024. godine, ne znam. Ali ako budu, ostvarivaće svoje pravo po Ustavu da isprave ili da riješe upravo ovo pitanje", kazao je 

Upitan kakav može biti domet manjinske vlade kada je riječ o sprovođenju reformi, borbi protiv korupcije i svemu onome što je potrebno da Crna Gora napreduje na putu ka članstvu u EU, kaže da će to zavisiti od stepena njene podrške u parlamentu ako je riječ o usvajanju zakona ili drugim reformama za koje je potreban pristanak skupštine.

"U suštini, to će biti ono što će odrediti dokle vlada može da ide. Mislim da se na kraju sve svodi na matematiku", kazao je.