Njega je, indirektno, na opstrukciju izbora nove vlasti pozvao lider Demokrata i bivši šef Skupštine Aleksa Bečić, koji je poručio da je sad “sva moć” u njegovim (Bulajićevim) rukama.

”Onemogućili smo ih da u februaru, po brzoj proceduri, izaberu antidemokratsku vladu. To ne mogu sad sprovesti po kratkom naumu. Sad je sva moć u rukama potpredsjednika Skupštine Bulajića”, rekao je Bečić na protestu u srijedu.

Objasnio je da su skupovima doveli do toga da se “poremete planovi onih koji su krenuli izdajničkim putem”.

Bivša poslanica i kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda Snežana Jonica, navodi da je u redovnom zasjedanju predsjednik parlamenta (u ovom slučaju predsjedavajući) jedini ovlašćen da sazove sjednicu i odredi termin njenog održavanja. Bulajić je, nakon razrješenja Bečića, preuzeo predsjedavanje kao potpredsjednik Skupštine iz kluba poslanika s najvećim brojem predstavnika.
”Ključna razlika između redovnog i vanrednog zasjedanja je u tome što je ‘vladar dinamike procesa’ u vanrednom isključivo inicijator sazivanja sjednice, a u redovnom isključivo predsjednik parlamenta, odnosno predsjedavajući. Iako su i u redovnom zasjedanju vlada i najmanje trećina poslanika (27) ovlašćeni da predlože sazivanje Skupštine, za razliku od vanrednog zasjedanja u kom oni određuju termin i dnevni red sjednice, u ovom slučaju da li će i kad sazvati sjednicu na njihov predlog - odlučuje isključivo predsjednik parlamenta”, objašnjava Jonica za “Vijesti”. 

Snežana Jonica

Prema Ustavu Crne Gore (član 92), Skupština se raspušta ako ne izabere vladu u roku od 90 dana od kad joj predsjednik države predloži mandatara. Prvog dana po raspuštanju parlamenta, šef države raspisuje izbore.

Predsjednik Milo Đukanović zakonodavnom domu nije predložio mandatara, i ima još 15 dana da to učini. Njegove konsultacije s parlamentarnim partijama koje će prethoditi tome očekuju se naredne sedmice, a odmah zatim i davanje mandata za sastav vlade.

Prema informacijama "Vijesti", za to nije neophodno sačekati konačnu odluku Glavnog odbora (GO) SNP-a koja je odgođena za kraj naredne sedmice. SNP konačan stav o ulasku u manjinsku ili tehničku vladu može donijeti i nakon pokrenute procedure u Skupštini.

Bulajić bi, eventualno, mogao da opstruira i izbor Bečićevog nasljednika, ali će mu po tom pitanju manevarski prostor biti ograničen, jer, prema Poslovniku Skupštine (član 16), najkasnije na narednoj sjednici mora početi postupak izbora prvog čovjeka parlamenta.

On nije odgovorio na pitanja “Vijesti” kako će postupati kao predsjedavajući i kako tumači pozive pojedinih partija da ne zakazuje sjednicu na kojoj bi se birala nova vlada.

Takvi zahtjevi pristizali su prethodnih dana od stranaka koje su revoltirane “rušenjem” Vlade Zdravka Krivokapića i najavom formiranja manjinskog kabineta. Osim Bečićevih poruka, Bulajiću se obratio i poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić, koji ga je pozvao da pruži “jasne garancije da neće zakazivati sjednicu bez saglasnosti 41 poslanika parlamentarne većine od 30. avgusta 2020”.

Predsjednik i poslanik Socijaldemokrata (SD) Damir Šehović, kazao je juče “Vijestima” da ne očekuje da će Bulajić blokirati rad parlamenta.

”Poznavajući predsjedavajućeg kolegu Bulajića lično, imajući u vidu naše dosadašnje višegodišnje iskustvo iz Skupštine i cijeneći njegove ljudske i profesionalne kvalitete, apsolutno ne očekujem nikakve opstrukcije s njegove strane. Naprotiv. Siguran sam da će i ovaj posao raditi odgovorno i posvećeno, kao i sve dosadašnje”, istakao je on.

Damir Šehović

Da neće biti “sabotaže”, vjeruju i lideri GP URA i SNP Dritan Abazović i Vladimir Joković.

Abazović je prekjuče kazao da je Bulajić častan čovjek i da neće praviti nikakve opstrukcije kad se steknu uslovi za zakazivanje sjednice, dok je Joković poručio da je, što se Bulajića tiče, posve siguran da će procedure biti sprovedene u potpunosti u skladu s Poslovnikom, zakonima i Ustavom.

”Vijesti” su ranije objavile da bi pozicija predsjednika parlamenta mogla da pripadne SNP-u, u slučaju da ta stranka bude dio paketa nove vlasti.

Iako se nezvanično najavljivalo da bi, zbog mogućih opstrukcija, predsjednika Skupštine i vladu trebalo birati na vanrednim sjednicama, sa zahtjevima za njihovo sazivanje se zakasnilo, jer bi se polako ulazilo u redovno zasjedanje.

Međutim, pravo na sazivanje vanredne sjednice ima još predsjednik države Đukanović (DPS), jer mu Poslovnik (član 128) dozvoljava to u roku kraćem od 15 dana, ali, kako objašnjava Jonica, isključivo za akte čiji je predlagač - kao što su, npr, predlog kandidata za ombudsmana ili kandidata za dvoje sudija Ustavnog suda.

”Predsjednik države ne može inicirati ni sazivanje sjednice za izbor predsjednika Skupštine, niti za izbor vlade, jer je jedini ovlašćeni predlagač programa i sastava vlade mandatar, a predlagači predsjednika Skupštine mogu biti samo poslanici - najmanje njih deset. Predsjednik ne može inicirati ni vanrednu sjednicu za donošenje nekog zakona, jer zakone mogu predlagati samo poslanici i vlada”, napominje ona.

Potencijalni mandatar Abazović najavio da će nova vlada biti oročena na godinu i da će imati nekoliko zadataka, među kojima je prioritetni deblokada evropskog puta države.

Koprivica: Tehnička vlada za pripremu izbora

Poslanik Demokrata Momo Koprivica, rekao je juče, govoreći o najavi formiranja manjinskog kabineta, da vlada koja se bira s DPS-om, bez izbora, nije ni manjinska, ni tehnička, ni ekspertska, ni stranačka, ni nestranačka, već “izdajnička”.

Koprivica je rekao da onaj ko pomene tehničku vladu, automatski isključuje učešće političara u njoj ako želi istinski koncept tehničke vlade. On je pojasnio da tehnička vlada treba da služi za pripremu izbora, a ne da, kako je naveo, pripremi jednu ili više stranaka koje će ući u tu vladu, za njihov izborni rezultat.

Koprivica tvrdi da nije bilo susreta lidera Demokrata i GP URA Bečića i Abazovića, ponovivši da oni neće učestvovati u razgovorima o novoj vladi dok ne dobiju pisane garancije da DPS neće biti dio skupštinske većine.

Ponovio je da su, ako se ne postigne dogovor unutar parlamentarne većine, izbori najbolje rješenje.

Vijesti