Danilović ističe da je nevjerovatna dvoličnost aktera koja prolazi bez osude analitičara i vodećih medija.

"Zahtjev za održavanje sjednice već 1. marta potpisalo je 49 poslanika, a još uvijek, navodno, nema dogovora čak ni oko koncepta nove vlade - je li manjinska ili tehnička/koncetraciona? Naravno, nije poznat ni mandatar? SNP još nema o čemu da odluči, pa ne zakazuje Glavni odbor, ali zajedno sa DPS-om i ostalima iz te irbite traži sjednicu za 1. mart? Šta bi tek bilo da su donijeli odluku? Sjednica, u tom terminu, mogla bi se održati samo uz saglasnost svih na Kolegijumu predsjednika Skupštine, pa je nevjerovatno da se i dalje traži nenjo sazivanje. Ako odbija neki od klubova to nije nikakva opstrukcija nego pravo. Dakle, da ne bi bilo da smo već počeli sa "herojskim otporom" jer, prosto, ni u najredovnijim prilikama ovaj zahtjev bi propao ako nema jedinstva na Kolegijumu", naveo je Danilović.

Ističe da u članu 85 Poslovnika Skupštine piše: Izuzetno, predsjednik Skupštine, na osnovu dogovora u Кolegijumu predsjednika, može sazvati Skupštinu u roku kraćem od sedam dana, a dnevni red predložiti na samoj sjednici.

"Dakle, kada bi se to dogodilo, značilo bi da smo svi prihvatili ovaj bućkuriš kojemu se navodno nada i "uznemirena Evropa"! O tim principijelnim nadanjima ćemo drugi put. Upitno je, međutim, i da li Кolegijum predsjednika Skupštine treba da "funkcioniše"u trenutku kada je predsjednik razriješen, a potpredsjednik "vrši dužnost", do izbora novog? Širina, "izuzetnost" i "dogovor", podrazumijevaju redovno stanje, a u ovakvim prilikama potpredsjednik (presedavajući) dužan je da se drži strogih pravila i obavezujućih propisa iz Poslovnika. Vršiti dužnost ne znači i koristiti dodatne mogućnosti koje nisu dužnost nego dobra volja Predsjednika i njegovog kolegijuma. Pokazivati dobru volju u ozbiljnoj ustavnoj nevolji je nepoštovanje Ustava", kazao je Danilović.

Prema njegovim riječima, kada je prošle godine DF bojkotovao parlament bili su kako kaže, makar zvanično, većina.

"Ujedinjena CG je saopštavala da je to pogrešan potez, jer kao većina ne smijemo da se sklanjamo pred manjinom, ali sa svojim jednim poslanikom nismo mogli učiniti ništa više od objašnjavanja. To vrijeme je obilježilo nesazivanje sjednica i gomilanje zakona. Potrajalo je, a možemo provjeriti i koliko. Nije bilo tada ni prekrajanja izborne volje, ni pravnog nasilja, odnosno nepoštovanja člana 2 Ustava. Nakon što je URA sa DPS-om i ostalim strankama srušila Vladu i najavila neustavno formiranje "manjinske" postoji mnoštvo razloga da svi prevareni konačno pokrenu smisleni bojkot Skupštine. Sada itekako ima razloga jer je u pitanju odbrana zakonitosti i ustavnosti. Ovoga puta to ne bi bilo bojkotovanje vlastite Vlade "koja se otuđila", nego procesa koji na neustavan način vodi Crnu Goru u veliki nesporazum. Dakle, ako "smo" bojkotovali dok smo bili legitimna i na izborima utvrđena većina ne vidim zašto bismo sada bili kooperativni kad je u hodu većina promijenjena, a Ustav se gazi kao "plitak potok"? U pitanju je elementarna logika, zar ne?", kaže Danilović.

On pita i je li krivično djelo ako i potpredsjednici bojkotuju parlament zato što u njemu treba da se neustavno izglasa "nova Vlada"?

"Кrivično djelo ili odbrana Ustava? Je li to sad naša obaveza i dužnost? Ako smo to radili za male stvari valjda ćemo i zbog najveće prevare?Neka građani sami zaključe", poručio je Danilović.