Medicinske posljedice gojaznosti, kako ističu,koštaće preko milijardu dolara do 2025.
"Gojaznost je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova 21.vijeka.Problem je porastao do razmjera epidemije, sa preko 4 miliona ljudi koji svake godine u svijetu umiru od posljedica prekomjerne težine ili gojaznosti. Stope prekomejrne težine i gojaznosti nastavljaju da rastu kod odraslih i djece. Od 1975. do 2016. godine, prevalencija predgojazne ili gojazne djece i adolescenata uzrasta od 5 do 19 godina povećala se više od četiri puta sa 4% na 18% na globalnom nivou. Osim što uzrokuje različite fizičke i psihološke probleme, prekomjerna tjelesna težina drastično povećava rizik od nezaraznih bolesti (NCD), uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, karcinome." navodi se u saopštenju IJZ-a povodom Svjetskog dana borbe protiv gojaznosti.
Ističu da se rizik razvoja više od jedne od ovih bolesti (ko-morbiditeta) povećava sa povećanjem tjelesne težine.
"Ljudi koji žive sa gojaznošću imaju dvostruko veće šanse da budu hospitalizovani ako su pozitivni na COVID-19. Nadalje, osobe s gojaznošću koje se razbole i zahtijevaju intenzivnu njegu je teže intubirati kao i uraditi ostale dijagnostičke i terepijske procedure neophodne za adekvatan tretman, što može uticati na konačan ishod liječenja. Prema podacima istraživanja koje je obuhvatilo oko 1.670 sedmogodišnjaka u Crnoj Gori 2016. godine, pokazano je da je oko 40 odsto ispitivane djece imalo prekomjernu tjelesnu težinu ili su bili gojazni. Tjelesna masa je jedan od pokazatelja gojaznosti ali liječenje gojaznosti se odnosi na poboljšanje cjelokupnog zdravlja, a ne samo na gubitak težine. Gojaznost uzrokuju različiti faktori, uključujući biološke i genetske predispozicije, faktori iz porodičnog i društvenog okruženja, životne sredine, faktore koji se odnose na mentalno zdravlje, pristup „brzoj“ hrani, kao i drugi faktori, te nije uzrokovana nedostatkom volje kako se obično doživljava i u medijima interpretira." navode iz IJZ-a.
Tema ovogodišnjeg Svijetskog dana borbe protiv gojaznosti ove godine je „Svi treba da djelujemo“, jer je rješavanje gojaznosti zajednička odgovornost. U tom smislu potrebno je:
Više poštovanja prema ljudima koji žive sa gojaznošću;
Bolja briga o njima;
Smanjiti stigmu gojaznosti koja se odnosi na negativna ponašanja i stavove koji su usmjereni prema pojedincima jedino zbog svoje tjelesne mase;
Imati jasne i odvažne zdravstvene politike;
Sprovoditi konkretne akcije.
Naglašavaju da smanjenje rizika od gojaznosti zahtijeva integrisani pristup različitih sektora, koji bi trebalo da poboljšaju dostupnost i pristup zdravoj hrani , smanje izloženost marketingu manje zdravih mogućnosti.
"Uvođenje politike i planskih rješenja koja unaprijeđuju urbano okruženje, sa zelenim prostorima i prostorima za šetnju koji će doprinijeti da fizička aktivnost bude dio svakodnevnog života ljudi. Razmatranje zdravlja u svim politikama, kako bi se osiguralo preduzimanje mjera u svim relevantnim sektorima od zdravlja, obrazovanja, medija i kulture do razvoja i socijalnih usluga." navodi se u saopštenjuu IJZ-a.
Dokazano je u svijetu, kako dodaju, da postoji diskriminacija osoba sa gojaznošću pri zapošljavanju, čak i po pitanju zarade, tako da je i to mjesto na kom treba djelovati u smislu podizanja svijesti i mijenjanja pristupa kako bi nestala takva vrsta diskriminacije.
Zajedno treba da težimo ka srećnijem, zdravijem i dužem životu za sve.
Institut za javno zdravlje Crne Gore reaguje na globalnu krizu gojaznosti kroz brojne aktivnosti:
praćenje trendova i prevalencije gojaznosti kroz istraživanje o dječijoj gojaznosti koje je sproveo uz podršku SZO
učešće u izradi strateških dokumenta i vodiča za ishranu predškolske i školske djece, kao što su : „Program mjera za za unapređenje stanja uhranjenosti i ishrane u Crnoj Gori s Predlogom akcionog plana“ , „ Smjernice za ishranu djece predškolskog uzrasta“, „Preporuke za smanjenje unosa hrane bogate zasićenim mastima, trans mastima šećerima i solju“ (publikacije dostupne na sajtu https://www.ijzcg.me/me/publikacije).
edukacija i savjetovanje opšte populacije, kao i vulnerabilnih kategorija kao što su djeca, mladi, trudnice, osobe sa hroničnim oboljenjima radom u ambulanti za pravilnu ishranu
saradnja sa vladinim i nevladinim sektorom u zajedničkom naporu kako bi se trend gojaznosti zaustavio i preokrenuo
Komentari