EU je, podsjeća Pobjeda, nedavno iskazala bojazan da se Rusija neće zaustaviti u Ukrajini, već će nastaviti svoje aktivnosti na Balkanu. 

"Kad jednom započne rat, svaka strana u sukobu nastoji koristiti, osim vojnih, i druga sredstava kako bi otežala situaciju onoj drugoj strani. S obzirom na to da u ovom ratu te dvije „strane“ nijesu samo Ukrajina i Rusija, već i zapadne države koje su stale na stranu Ukrajine i koje su uvele sankcije Rusiji. Ukoliko bi predsjednik Putin zaključio kako mu može, u nekom trenutku, pomoći otvaranje geopolitičkog suparništva u djelovima svijeta gdje se i inače sukobljavaju njegovi i interesi Zapada, tada će poduzeti korake za jačanje tenzija koje bi mogle stvoriti nove izazove za zapadne države. Tu se prostor Zapadnog Balkana pojavljuje kao prvi moguć prostor novih tenzija s obzirom na to da u njemu postoje saveznici i prijatelji Rusije koji negiraju agresiju na Ukrajinu i oni koji je osuđuju i priklanjaju se zapadnom svijetu. S obzirom na rečeno, strahovi su opravdani", ocijenio je Cvrtila.

U kojoj mjeri članstvo Crne Gore u NATO može spriječiti dalje rusko miješanje u crnogorska pitanja?

"Članstvo daje sigurnosna jemstva, ali ne osigurava državu od političkih tenzija koje su posljedica unutrašnje fragmentacije političke scene, odnosno ne daje joj nikakva jemstva ukoliko jačaju vanjski uticaji koji mogu podržavati neke političke opcije s ciljem unutrašnje političke destabilizacije. Ako Rusija nastavi svoju geopolitičku igru na Zapadnom Balkanu, sigurno je da će se i dalje miješati u unutrašnja pitanja Crne Gore", kazao je.

On smatra da će budućnost Balkana zavisiti od ishoda rusko-ukrajinskog rata.

"Nakon odluke predsjednika Putina da pokrene invaziju na Ukrajinu, svijet se naglo promijenio, kao i politike ključnih aktera moći u međunarodnom poretku, posebno onih na Zapadu. S obzirom na to da su ti akteri sudjelovali ili još uvijek sudjeluju u jamčenju mira na ovim prostorima, poduzeli su neke preventivne aktivnosti na sprečavanju uticaja Rusije na lokalne aktere i čini se, barem za sada, kako su odlučniji u preduzimanju konkretnih koraka koji bi imali pozitivne uticaje na ekonomske i političke procese u regiji. Mogu slobodno reći kako je prošlo vrijeme „ne-svrstavanja“ i neutralnosti i kako taj novi svijet koji se oblikuje neće trpjeti beskonačne političke igre bez rezultata kod onih koji su krenuli putem evropskih integracija. Pritisak na promjene će se pojačati što bi moglo imati pozitivne posljedice na Zapadni Balkan", ocijenio je.

Cvrtila je za Pobjedu istakao da je situacija u Crnoj Gori unazad nekoliko godina primjer prisutnosti vanjskih uticaja na unutrašnje političke i društvene procese koji su doveli do ovakve situacije.

"Crna Gora je članica NATO-a i svako ograničavanje i ugrožavanje političke stabilnosti tumači se kod onih koji podržavaju takvo stanje kao veliki uspjeh. Kao i svako moguće sabotiranje njezinih pristupnih pregovora za ulazak u EU. Siguran sam da će takvo djelovanje nastaviti sve dok vanjski akteri ne promijene svoje politike, što je malo vjerovatno, dok ne izgube regionalnu ili globalnu moć, a to je vrlo moguće moguće kao posljedica agresija na Ukrajinu. Odnosno: dok se na unutrašnjoj političkoj sceni Crne Gore ne konsoliduje suverenistički politički blok - što je najvjerovatnije i jedini način za promjenu sadašnjeg stanja - koji će imati dovoljnu političku snagu za nastavak puta prema EU. Ako progresivne snage Crne Gore ne iskoriste situaciju pada moći vanjskih aktera, pa posljedično i unutrašnjih koji ih podržavaju, izgubiće se povijesna prilika za promjene i dugoročnu stabilnost", ocijenio je u razgovoru za Pobjedu Vlatko Cvrtila, profesor međunarodnih odnosa i dekan zagrebačkog Vern univerziteta.