Gnjatović je rekla za RTS da je sprovedena studija pokazala da imunizacija u kombinaciji sa zaražavanjem omikron sojem koronavirusa daje superimunitet.

Studija je rađena od januara i kod 500 ispitanika provjeravan je antitijelni odgovor.

"U studiji smo imali ispitanike koji nikada ranije nisu bili izloženi virusom, ali su stekli jako dobar antitijelni odgovor i jako stabilan nakon omikrona", navodi Gnjatovićeva.

Kod ispitanika koji su šest meseci prije zaražavanja bili vakcinisani, a nisu imali dobar antitijelni odgovor, nakon omikrona su stekli superimunitet.

Pojasnila je da se ispostavilo da su vakcine manje štitile kod omikrona, jer je bilo mnogo izmena u s-proteinu, koji je sastavni dio vakcina.

"Naš organizam pamti izloženost, čak i kada nije došlo do stvaranja antitijelnog odgovora poslije vakcinacije. Sada se rezultati vide, u kombinaciji vakcine i zaražavanja omikronom", rekla je Gnjatovićeva.

O deltakronu

Trenutno je aktuelan deltakron soj virusa, koji je hibridna varijanta delta soja i omikrona.

Gnjatovićeva kaže da se zasad smatra da nije posebno opasan, iako može da se očekuje da se brže širi, jer ima s protein kao omikron, a on je odgovoran za vezivanje za humane ćelije, zbog čega se brzo širi.

Zasad je mali broj ljudi zaražen ovom varijatnom.

"Veliki broj ljudi bio je zaražen ili omikronom ili deltom, ili je vakcinisan, pa se očekuje da će stvoreni imunitet djelovati i na deltakron", kaže dr Gnjatović.

Ističe, međutim, da treba biti na oprezu i zbog situacije u Evropi. U Njemačkoj je zabelježen rekordan broj oboljelih u odnosu na 100.000 stanovnika.