Ističe da je Crnoj Gori sada više nego ikada potrebna unutrašnja stabilnost i pomirenje te smanjivanje tenzija i nemira.

Novinari Pobjede ukazali su da je odlazeća vlada brojnim odlukama u ovih godinu dokazala kleronacionalistički karakter i potpunu posvećenost srpskim i ruskim interesima, radila je na štetu Crne Gore u svim oblastima.

To što smo jedina zemlja članica NATO-a koja nije uvela sankcije Rusiji dovoljno govori za čije interese rade. Presker je upitan kako je takva vlada mogla imati podršku evropskih partnera? 

"Sadašnja vlada je u tehničkom mandatu bila uspostavljena na osnovu dogovora većine poslanika u Skupštini Crne Gore. Bila je izabrana na demokratski način na osnovu rezultata izbora od 30. avgusta 2020. godine. To je na demokratski i dostojanstven način priznala i poštovala i dotadašnja većina odnosno sadašnja opozicija kao što priliči u svim demokratskim društvima. Na tim osnovama ju je podržala i međunarodna zajednica. Unutrašnja politička situacija u Crnoj Gori i nezadovoljstvo određenih društveno-političkih struktura sa djelovanjem i učinkom sadašnje vlade su i doveli do toga da joj je bilo izglasano nepovjerenje što je potpuno zakonit i u Ustavu predviđen demokratski princip", pojasnio je Presker.

U postupku je, dodaje, oblikovanje nove koalicije odnosno vlade što je potpuno legitimno i na bazi izbornih rezultata iz 2020. godine kada su glasači svoju volju na izborima prenijeli i povjerili poslanicima koji se dalje i u skladu sa Ustavom Crne Gore (član 85) opredjeljuju i glasaju po sopstvenom uvjerenju.

Presker smatra da na tom osnovu ne postoji ni zakonski ni politički opravdani razlog da se eventualno postojanje nove parlamentarne većine ne utvrdi i potvrdi i u Skupštini Crne Gore. O ovakvim ustavno-pravnim i političkim pitanjima mogu odlučivati samo za to predviđene državne institucije i svaki pokušaj vaninstitucionalnog rješavanja treba biti izbjegnut i nepodržavan, tako od strane političara kako sa strane građana.

Od nove vlade poručuje treba očekivati da će raditi prvo za interese Crne Gore i svih njenih građana, da će kao punopravna članica NATO-a preuzimati i ispunjavati sve obaveze iz članstva i da će i dalje zadržati ugled najuspješnijeg kandidata za članstvo koja se potpuno usklađuje sa svim politikama Evropske unije.

Crna Gora se nalazi u jednom od najtežih političkih i društvenih razdoblja. Dritan Abazović je dobio mandat za formiranje manjinske vlade. Demokrate organizuju proteste, a DF blokade nezadovoljni ovakvim razvojem političkih događaja u Crnoj Gori, dok se predsjedavajući parlamenta Strahinja Bulajić sastaje sa ruskim obavještajcima u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu. Presker je upitan kuda to vodi Crnu Goru?

"Crna Gora se u ovom trenutku nalazi u svojevrsnoj institucionalnoj i političkoj blokadi - trenutna vlada je u tehničkom mandatu, Skupština ne zasijeda, blokiran je Savjet za odbranu i bezbjednost, mnoge pravosudne institucije su u v. d. stanju ili ne funkcionišu, od ključnih državnih institucija jedina je institucija predsjednika republike u punom kapacitetu. Ovakvo stanje nije dobro za samu državu i njene građane, a pogotovo ne u situaciji kada imamo rat u Evropi zbog kojeg bi država i njene institucije brzo i efikasno morale odgovoriti na brojne, sa ratom povezane, izazove.

Zato je veoma važno da se što prije uspješno završe dogovori o sastavu nove vlade koja bi trebalo što hitnije da nastavi reformski put Crne Gore i da, uvažavajući podršku građana Crne Gore članstvu (80 odsto), napravi sve što je moguće da se deblokira cijeli sistem, da se riješe unutrašnji i vanjskopolitički izazovi i da sa tim pokaže da Crna Gora dijeli demokratske principe i vrijednosti koje važe u EU i da kao takva što brže napreduje na evropskom putu. Nova vlada će morati da pokaže da je sposobna implementirati sve zahtjeve iz evropskog puta i uspostavi čvrste i u potpunosti funkcionalne institucije sa kojima će se moći učinkovito suočavati, pogotovo, sa ekonomskim izazovima koji trenutno vladaju u Crnoj Gori, Evropi i svijetu", poručio je Presker.

Crnoj Gori je naglašava zato sada više nego ikada potrebna unutrašnja stabilnost i pomirenje te smanjivanje tenzija i nemira. Smatra da bi se zato u dogovorima o sastavljanju nove vlade trebalo što više poštovati princip inkluzivnosti, a ne ekskluzivnosti jer se može samo na taj način postići što šira podrška novoj vladi.

Mitropolit crnogorsko primorski Joanikije je izjavio da u Ukrajini gledamo posljedice bezbožništva i da je Crna Gora projektovana da bude mala Ukrajina. Nekoliko dana ranije Evropski parlament je usvojio izvještaj u kojem se otvoreno pominje ruski uticaj koji se ostvaruje preko Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Novinare je zanimalo "zašto je Briselu trebalo toliko vremena da otkrije misiju Crkve Srbije u destabilizaciji Crne Gore, kada je to bilo toliko očigledno"?

"Svi društveno-politički akteri u vašoj zemlji bi trebali pokazati veliki senzibilitet za posljedice ničim izazvanog rata u Ukrajini i u tom smislu prilagoditi svoj narativ i svojim primjerom pokazati da ne podržavaju i da osuđuju agresiju i razaranje Rusije u Ukrajini", naglašava Presker.

Vjeruje da niko na ovim prostorima ne želi rat i žrtave, ni u Ukrajini, ni bilo gdje u svijetu.

"U nedavnom intervjuu za vaš list naglasio sam da bi u državama koje imaju u Ustavu opredijeljeno da su vjerske zajednice odvojene od države, kao što to i imaju Slovenija i Crna Gora, trebalo obje strane i država i vjerske zajednice, u potpunosti poštovati takvo Ustavno opredjeljenje i sa tim i pravni poredak te zemlje.

U nedavno usvojenoj Rezoluciji Evropskog parlamenta o stranom uplitanju u demokratske procese se između ostalog izražava zabrinutost evropskih poslanika zbog "pokušaja pravoslavne crkve u zemljama kao što su Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, posebno u entitetu Republika Srpska, da promoviše Rusiju kao zaštitnicu tradicionalnih porodičnih vrijednosti i ojača odnose između države i crkve“. Smatram da se sa ovom rezolucijom između ostalog naglašava izazov prevelikog uticaja određenih vjerskih zajednica na društveno-političke procese u državama regiona i istovremeno da se koristi kao neke vrsta jasne poruke da bi, kao što sam rekao maloprije, i države i vjerske zajednice trebalo potpuno poštovati Ustavom utvrđene principe svog djelovanja", naglasio je Presker.

Upitan je da li sukob u Ukrajini može uticati na članice Evropske unije da sagledaju, u novoj situaciji na istočnim obodima kontinenta, potrebu revizije i obnove zajedničke vanjske politike, uključujući novi odnos prema balkanskoj praznini na mapi ujedinjene Evrope? 

"EU i sve države članice su naravno, kao što ste sami primjetili, aktivno uključene u sva pitanja oko agresije na Ukrajinu i usmjeravaju sve napore da se nađe konačno diplomatsko rješenje za ovaj rat, da se izbjegnu dalje civilne žrtve i da se zbrinu sve izbjeglice. A države članice i institucije EU takođe intenzivno traže rješenja kako što brže i efikasnije dejstvovati da se slična dešavanja ne bi raširila i na druge djelove Evrope. Takođe se traže rješenja kako državama Evrope, koje još nijesu u Evropskoj uniji i na osnovu geostrateških odluka, ponuditi nedvosmislenu i što skorašnju evropsku perspektivu. Ovaj proces mora biti, po mom mišljenju, dvosmjeran. Znači nije samo na EU i njezinim državama članicama da promjene politike i da omoguće da se evropska perspektiva država i proširenje EU u što skorašnje vrijeme kao strateški cilj i ostvari, nego moraju i sve države koje teže ka članstvu konkretno i činjenično pokazati da su opredijeljene za taj cilj i da dijele i implementiraju sve evropske vrijednosti, svu pravnu tekovinu i principe koji ujedinjuju države članice EU. U tom smislu moraju pokazati i svoj demokratski kapacitet da se sa svim unutrašnjim političkim pitanjima suočavaju na odgovoran, transparentan i inkluzivan način kako mogu zaista postati ravnopravne članice EU", ističe Presker.

Kriza u Ukrajini izaziva i potrese na berzama i rast cijena svih prehrambenih proizvoda. Strahinja Bulajić neće da sazove sjednicu parlamenta kako bi se izglasao zakon o akcizama i ograničio rast cijena goriva. Neodgovornost crnogorskih političara opet plaćaju građani.

Novinari Pobjede su upitali Preksera zašto je u Crnoj Gori partijski interes uvijek ispred javnog i ima li ovakvih problema u Sloveniji?

"Smatram da bi svi politički akteri u ovoj državi trebalo, u ovim izazovnim trenucima, pokazati punu odgovornost prema građanima koji su ih glasali i dali im povjerenje da ih predstavljaju u vršenju politike vaše zemlje. U ovakvim situacijama je potrebno da se političari izdignu iznad partikularnih partijskih interesa i da rade za interes i dobrobit svih građana. Zbog sve teže ekonomske situacije i rasta cijena osnovnih životnih namirnica i energenata je potrebno stati na stranu građana i rješavati njihova egzistencijalna pitanja.

Upravo ova teška situacija traži da budu svi državni organi i institucije u punom kapacitetu i da uz poštovanje Ustava i zakona predstavnici građana pozitivno utiču na to da se tenzije u društvu smanje i da se stvori prosperitetniji ambijent za dalji razvoj društva i ekonomije", istakao je ambasador Sovenije, dodajkući da su Vlada i sve ostale državne institucije u Sloveniji pokazale senzibilnost i usvojile su niz mjera kako bi se pomoglo građanima koji se zbog rata u Ukrajini, slično kao i u Crnoj Gori, nalaze pred vrlo izazovnim situacijama.

Rat u Ukrajini ruši poredak koji smo do sada poznavali

I Crna Gora i Slovenija pamte teške devedesete i ratove koji su bjesnili Balkanom.

Upitan je da li su sankcije dovoljna kazna za agresora? 

"Na veliku žalost, svjedoci smo rata i ničim izazvane agresije Ruske Federacije na Ukrajinu u kojem živote gube nevini ljudi i djeca, zbog kojeg imamo više miliona izbjeglica i unutar nje raseljenih lica, u kojem se uništava civilna imovina i infrastruktura i sa kojim se ruši svjetski poredak koji smo do sada poznavali.

Međunarodna zajednica pokušava na sve načine da zaustavi taj rat i da pruži podršku Ukrajini u ovim teškim trenucima. Evropska unija je do sada pokazala veliko jedinstvo u odazivu na agresiju Rusije na Ukrajinu. U sklopu toga usvojila je već četvrti paket privrednih i individualnih restriktivnih mjera koji uključuje i vojnu industriju. EU je do sada usvojila obimne privredne restriktivne mjere koje se odnose na različite sektore ruske privrede, a i prema pojedincima (zabrana putovanja i zamrzavanje finansijskih sredstava), svih 27 članica je zatvorilo vazdušni prostor za ruske avione, u EU je zabranjeno emitovanje ruskim državnim medijima Russia Today i Sputnik", podsjetio je Prekser.

Restriktivne mjere odnosno sankcije su pojašnjava samo jedna od mjera pritiska koja bi trebalo pomoći da agresorska strana shvati kakve posljedice će trpjeti zbog svojih ratnih dejstava i da zbog toga zaustavi svoje djelovanje.

"Pored sankcija su tu i brojni diplomatski napori međunarodne zajednice sa kojima bi trebalo da se utiče na Rusiju da prestane sa vojnom agresijom. U sklopu tih napora su predsjednici vlada Slovenije, Češke i Poljske Janša, Fiala i Moravjecki prije nekoliko dana posjetili Kijev gdje su se sastali sa predsjednikom Zelenskim i premijerom Šmigalom. Cilj prve posjete na najvišem nivou od početka rata je bila nedvosmislena podrška suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine kao i njezinog evropskog puta poslije predaje ukrajinske molbe za članstvo u EU. Predsjednik vlade Janša naglasio je u toku posjete i važnost borbe Ukrajinaca za evropske vrijednosti i evropski način života.

Što se Crne Gore tiče jako je bitno da i ona u vezi sa ratom u Ukrajini stvarno pokaže da dijeli evropske vrijednosti i da je potpuno usaglašena sa EU i sa njenom zajedničkom vanjskom i odbrambenom politikom. Zato bi Vlada Crne Gore trebalo, u što skorijem roku, nedvosmisleno usvojiti i implementirati restiktivne mjere protiv Ruske Federacije i pojedinaca iz te države kako bi pokazala da je stvarno sto odsto usklađena sa EU politikama što je očekivanje, kako je poručeno, i od strane Evropske komisije", zaključio je Presker.