Romančenko je preživio koncentracioni logor Buhenvald, kao i logore Dora-Mitelbau i Bergen-Belzen, prenosi agencija Rojters.

"Sa užasom objavljujemo nasilnu smrt Borisa Romančenka u ratu u Ukrajini“, saopštio je memorijalni centar za preživjele logoraše iz Buhenvalda.

Dodaje se da je višespratnica u kojoj je Romančenko živio gađana i da je bila zahvaćena požarom.

Harkov, drugi po veličini ukrajinski grad, više od tri nedelje je pod žestokom paljbom ruske vojske.

"Pomislite samo šta je sve on prošao", rekao je kasno sinoć povodom smrti Romančenka ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

"Ali, ubijen je u ruskom napadu, u kojem je pogođena obična višespratnica u Harkovu. Svakim danom ovog rata, postaje sve očiglednije šta denacifikacija znači njima (Rusima)", kazao je Zelenski, aludirajući na rusko tumačenje da nisu izvršili invaziju na Ukrajinu, već da se radi o "specijalnoj vojnoj operaciji", čiji je cilj "denacifikacija" i "demilitarizacija" Ukrajine.

Romančenko je rođen 1926. godine u Bondariju, nedaleko od grada Sumija.

U Dortmund je deportovan 1942. godine, gde je bio na prinudnom radu. Posle neuspješnog pokušaja bjekstva, poslat je 1943. u logor Buhenvald, u kojem je tokom Drugog svjetskog rata ubijeno više od 53.000 ljudi.

"Užasna smrt Borisa Romančenka pokazuje kako je prijeteći rat u Ukrajini za one koji su preživjeli koncentracione logore", navodi se u saopštenju Memorijalnog centra Buhenvald.

Dodaje se da je Romančenko godinama bio potrpredsjednik Međunarodnog komiteta Buhenvald-Dora, posvetivši se dokumentovanju nacističkih zločina.

Njegovu smrt su osudili i ministarstva spoljnih poslova i odbrane Ukrajine.

"Putin je uspio da 'postigne' ono što ni Hitler nije mogao", napisalo je Ministarstvo odbrane na Tviteru.