Državni sekretar u Ministarstvu Branko Krvavac, kazao je na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavljena analiza rezultata eksterne revizije u preduzećima u većinskom vlasništvu države u periodu od 2016. do 2020. godine, da je MW od početka krenuo sistemski da rješava probleme.

To znači da je prvo bila potrebna dubinska analiza, kroz mišljenja eksterne revizije u prethodnih pet godina.

„Nakon toga se već prešlo na korak da svako preduzeće prođe kroz program Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), takozvani Health Check Tool, da se vide njegove slabosti i prednosti, odnosno da li jesu ili nijesu strateški značajna za Crnu Goru i da li je potrebno da ostanu da funkcionišu u istom ili nekom drugom obliku, možda kao državna agencija ili neki drugi oblik organizovanja“, objasnio je Krvavac na konferenciji za novinare.

Krajnji cilj svega je, prema njegovim riječima, donošenje zakonskog rješenja da se strateške kompanije koje su profitabilne i koje to mogu biti, sažmu pod jedan holding, koji će njima da upravlja.

„To nije ništa novo, jer svaka razvijena država Evrope ima jednu takvu holding kompaniju. Mi smo na početku i ne možemo odmah da stvorimo holding, dok ne završimo sve ove korake. Nadam se da će, kada se napravi taj holding, kompanije biti samoodržive i da će moći da, na primjer, izađu na londonsku berzu i doprinose javnom interesu“, saopštio je Krvavac.

Odbori direktora nijesu mnogo reagovali na loše finansijske iskaze.

On je rekao da su kroz izvještaje mogli primijetiti nešto što zabrinjava, a to je da odbori direktora nijesu mnogo reagovali na loše finansijske iskaze.

„U Crnoj Gori je čak problem što nijesu sva preduzeća, koja su od javnog interesa, obveznici revizije“, naveo je Krvavac.

On je kazao da su uvidjeli i da postoji problem kod izbora odbora direktora.

„MW radi na tome da napravi smjernice, shodno praksama dobrog korporativnog upravljanja, za izbor članova odbora direktora. Naš cilj od samog početka je da ispravimo greške iz prošlosti. Mi ne možemo neke stvari da riješimo preko noći i ne možemo da rješavamo ad hoc probleme“, saopštio je Krvavac.

Ako se to sada ne uredi sistemski, kako je upozorio, nastaviće se samo loša praksa.

„Sada pokušavamo sistemski da riješimo problem, da ta preduzeća, koja mogu, stanu na noge. Za ona koja ne mogu i koja državi stvaraju veći trošak nego korist, daćemo preporuke Vladi šta da radi sa njima“, objasnio je Krvavac.

Spajić: Krećemo od početka

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, saopštio je da se sada može govoriti samo o generalnom stanju u crnogorskim preduzećima, viđenim kroz eksternu reviziju, a koje je, prema njegovim riječima, vrlo nepovoljno.

„MW je tu sa nama već par mjeseci. Oni su u neuslovnim kancelarijama Ministarstva finansija napravili taj start up i već vidimo obrise njihovog budućeg djelovanja i radujemo se zbog takvih rezultata“, naveo je Spajić.

Sada se, kako je rekao, kreće od početka.

„Krećemo od osnovnih stvari, da predstavimo stanje kakvo jeste i da znamo gdje je tačka nula, da bismo stigli do tačke 100. Imamo pet godina zaredom situaciju koja se ne poprvlja i to nikoga ne brine“, kazao je Spajić.

On je rekao da će jedna od zanimljivih stvari u budućnosti biti kriterijumi za izbor članova borda direktora.

„Prvo će MW da nam da te kriterijume, da ih mi kao Vlada usvojimo. Sva resorna ministarstva će biti obavezna da kandiduju ljude tih kriterijuma u odbore direktora državnih preduzeća. To će, samo po sebi, biti jedna ogromna kvalitativna promjena, jer je bord direktora kontrolni mehanizam broj jedan“, naveo je Spajić.

On je ocijenio i da je političko uzurpiranje državnih resursa 'pucanje u nogu' dugoročnosti tih preduzeća.

„Depolitizacija državnih preduzeća je ključna stvar za ekonomski napredak Crne Gore u budućem periodu. Bez toga nema veće produktivnosti, kvalitetnijeg zapošljavanja, ni veće dobiti za budžet“, kazao je Spajić.

Radulović: Rezultati analize nijesu ohrabrujuć

Izvršni direktor Montenegro Works-a Filip Radulović, saopštio je da to preduzeće ima za cilj praćenje i nadzor finansijskog stanja kompanija u većinskom vlasništvu države.

“Posljednjih sedmica smo bili fokusirani na analizu rezultata sprovedene eksterne, nezavisne revizije. Rezultati analize nijesu ohrabrujući i ukazuju na veoma važne nedotatke i potrebu za promjenom određenih javnih politika upravljanja”, ocijenio je Radulović.

Finansijski direktor Montenegro Works-a, Jovan Gošović, kazao je da su izvještajem htjeli da istaknu značaj izvještavanja preduzeća u većinskom vlasništvu države, koji je usklađen sa međunarodnim standardima, kao i značaj eksterne revizije.

„Izvještaj je pokazao da su od 46 preduzeća koja su razmatrana, 32 bili obveznici ekterne rezivije, a 14 nijesu. U okviru petogodišnjeg perioda, koji smo razmatrali, samo sedam preduzeća je imalo svih pet godina pozitivno mišljenje eksterne revizije, dok u ostalim ni u jednoj godini nije bilo čisto mišljenje“, precizirao je Gošović.

On je dodao da je izvještaj, baveći se samo 2020. godinom, pokazao da od je 32 preduzeća 14 imalo pozitivno mišljenje, a kod 17 ili preko 53 odsto njih je bilo iskazana rezerva eksternog revizora na finansijske iskaze. Kod jednog preduzeća revizor je bio uzdržan u davanju mišljenja.

Gošović je, odgovarajući na pitanje o finansijskom rezultatu, podsjetio da je MW počeo da radi u novembru i da je do sada potrošeno nekih 40-ak hiljada eura.

„U najvećoj mogućoj mjeri smo pokušavali da troškove držimo u maksimalnoj kontroli. Nedavno je zaposleno dvoje ljudi, koji će nam pomoći u radu, pa je sada zaposleno ukupno četvoro“, dodao je Gošović.

Krvavac je, govoreći o efektima programa Evropa sad, naveo da je prosječna zarada, prema podacima Monstata, za februar 706 eura, kao i da su u srijedu imali prihode budžeta iznad martovskog plana.

„Naplata za doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje je preko 30 miliona eura. Tako ćemo imati i manji deficit Fonda PIO“, rekao je Krvavac.

20. aprila javni poziv za reprogram poreskog duga

On je kazao da će 20. aprila biti objavljen javni poziv za reprogram poreskog duga, čiji efekat će biti oko 15 miliona eura, a možda i veći.

„Sa cijelim programom Evropa sad povećana je značajno poreska disciplina. Do sada smo imali u toku mjeseca predatih 20 hiljada IOPPD obrazaca, a u februaru njih preko 123 hiljade, što je šest puta više u odnosu na raniji prosjek“, precizirao je Krvavac i dodao da su oni predavani za period od 2011. do ove godine, prenio je RTCG.