Kadović ističe da je u proteklih par godina mreža vaspitno-obrazovnih ustanova na nivou Podgorice postala bogatija za nekoliko vaspitnih jedinica, čije funkcionisanje nije u značajnijoj mjeri rasteretilo prilično prekobrojne radne sobe u vrtićima.

"Razlog tome možemo pronaći u brojnim društvenim, prvenstveno migracijskim promjenama, koje su podstaknute ekspanzijom naseljavanja stanovništva iz ostalih krajeva Crne Gore u Podgoricu, u potrazi za poslom, dostupnijim i boljim obrazovanjem, i slično", istakla je ona.

Naglasila je da, i pored svakodnevne uključenosti velikog broja mališana, usljed kreativnog i posvećenog zalaganja naših zaposlenih, realizacija vaspitno-obrazovnog rada ne trpi i ne odstupa od zahtjeva kvaliteta i efikasnosti.

"Našim mališanima uspijevamo ponuditi adekvatne uslove za rast i odrastanje, uz konstantno angažovanje na kontinuiranom oplemenjivanju vaspitno-obrazovne prakse kako bi bila konkuretna razvijenim zemljama Evrope i kontinuirani pritisak na predstavnike nadležnih i odgovornih instanci da obuhvat djece bude usklađen sa prostornim kapacitetima objekata, otvaranjem novih vaspitnih jedinica ili proširenjem i adaptacijom postojećih", istakla je Kadović.

Pažnja djece u malim grupama više je održiva

Kadović ukazuje na to da stručnjaci često navode da je u manjim grupama moguće posvetiti veću količinu pažnje svakom djetetu ponaosob, odnosno njegovim potrebama i karakteristikama psihofizičkog razvoja.

"Prilikom svakodnevnih aktivnosti u manjim grupama, svako dijete uzima veće i aktivnije učešće. Nasuprot tome, u velikim grupama manje vremena ostaje za svako pojedinačno dijete da se istakne u nekoj aktivnosti, a primat preuzimaju djeca koja su po prirodi prodornija i dominantnija. Na taj način, utiče se značajno na kvalitet učenja i stečenog znanja", kazala je ona.

U malim grupama rad je, objašnjava, produktivniji i pozitivno se odražava na cjelokupan razvoj djeteta. Pritom, pažnja djece u malim grupama je više održiva nego u većim grupama.

Formiranjem malih grupa smanjuje se, ističe, mogućnost ometanja vaspitno-obrazovnog rada, a planirane aktivnosti se mogu realizovati polazeći od interesovanja djeteta. Vaspitač, kako dodaje, kontinuirano može pratiti indvidualni napredak.

Međutim, Kadović objašnjava da ni boravak u velikim grupama sam po sebi nije “loš” i razvojno nepovoljan, budući da djeca dobijaju mnogo više raznolikog socijalnog iskustva i razvijaju mnogo bogatiju socijalnu mrežu prijatelja-vršnjaka.

"U velikim grupama djeca uče da se izbore za svoj položaj na prihvatljiv način i da razvijaju adekvatne strategije rješavanja konflikata, međuljudskih neslaganja i razmirica. Djeca se uče prihvatanju različitosti, zajedništvu i pripremaju bolje za svijet koji ih čeka kad napuste vrtićke radne sobe", kazala je ona.

Kadović ističe da je Strategijom ranog i predškolskog obrazovanja u Crnoj Gori za period 2021-2026. kao strateški cilj za unapređenje ove oblasti obrazovanja i vaspitanja prepoznato obezbjeđivanje jednakih šansi za rani razvoj sve djece u Crnoj Gori kroz jačanje dostupnosti, kvaliteta i pravednosti predškolskog vaspitanja i obrazovanje.

Cilj je, kaže, povećati obuhvat na 60% za djecu 0-3 godine i 90% za mališane od 3 godine do polaska u školu. Prema podacima Monstata, dodaje, trenutni obuhvat djece je 52-53%.

"Povećanje broja mališana uključenih u sistem predškolskog vaspitanja i obrazovanja nastoji se postići unapređenjem kvaliteta PVO i njegovim daljim usklađivanjem sa okvirom EU, kao i unapređivanjem sistema za pružanje podrške za rani razvoj iz osjetljivih grupa kroz pružanje podrške roditeljima i kroz veću uključenost u kvalitetne programe PVO", kazala je Kadović.

Naglasila je da je globalna pandemija koronavirusa donekle što se tiče preopterećenosti objekata rasteretila vaspitno-obrazovni rad i proces, koji je itekako izmijenjen promjenama koje su izmijenile svijet, ali i crnogorsko društvo, pa i život u vrtiću.

"Naše kreativne i posvećene kolege-vaspitači su na svojim leđima ponijeli cjelokupan teret organizovanja i realizovanja vaspitno-obrazovnog rada, trudeći se da naši najmlađi u što je moguće manjoj mjeri osjete posledice odrastanja u Covid-eri. Sa radošću možemo da primijetimo da su uspješno odgovorili na taj zadatak", kazala je Kadović.

Podsjetila je da je JPU “Đina Vrbica” najveća i najmnogobrojnija ustanova u sistemu predškolskog vaspitanja i obrazovanja.

U 14 vrtića u kojima se organizuje cjelodnevni boravak rad se realizuje u 54 grupe jaslenog uzrasta, odnosno 83 grupe vrtićkog uzrasta. U 5 vrtića koji organizuju poludnevni boravak vaspitno-obrazovni rad se sprovodi za 6 mješovitih grupa djece uzrasta 3-6.

"Naših 19 jedinica su u ovoj školskoj 2021/22. godini u svoje radne sobe upisale oko 5.600 mališana, ali je broj dolazeće djece na dnevnom nivou daleko manji i varira iz dana u dan, u zavisnosti od aktuelne epidemiološke situacije u Crnoj Gori i roditeljske bojazni, sezone virusa i slično", ukazala je Kadović.

Istakla je da u prosjeku radne sobe JPU “Đina Vrbica” primaju oko 3.500 mališana, sa kojima radi kvalitetno i krajnje profesionalno osoblje, koje čini 325 vaspitača i 225 medicinskih sestara, te preko 20 asistenata.

"Svakodnevno pratimo stanje na “terenu” i ukoliko to potrebe nalažu angažujemo dodatno ljudstvo, kako bi na adekvatan i najbolji mogući način odgovorili na razvojne potrebe naših mališana i izazove na putu kreiranja najoptimalnijeg konteksta za rast i razvoj naših mališana. Imperativ svakog našeg postupanja uvijek je bio i ostao zaštićeno, zdravo, srećno i poštovano dijete", zaključila je Kadović.