Izvjestilac za Crnu Goru Tonino Picula, u amandmanima koje je podnio, naveo je da najoštrije osuđuje odluku premijera Zdravka Krivokapića o mijenjanju pravila za dobijanje crnogorskog državljanstva, koja je donesena na kraju njegovog mandata bez, kako je naveo u podnesenom amandmanu, širih konsultacija sa nadležnim institucijama.

"Izražavam ozbiljnu zabrinutost zbog povećanog broja zahtjeva za crnogorsko državljanstvo nakon te odluke", naveo je Picula.

Kazao je i da oštro osuđuje takozvanu šemu „zlatnog pasoša“ i žali zbog njenog produženja do decembra 2022.

"Apelujem na Crnu Goru da preduzme više akcija za sprečavanje pranja novca i naglašavam da državljanstvo kroz ulaganje nosi sigurnosne rizike i potencijal za korupciju, pranje novca i utaju poreza", istakao je Picula.

U podnešenim amandmanima, Picula navodi da je period nakon izbora 2020. bio obilježen dubokom polarizacijom između nove vladajuće većine i opozicije, kao i unutar vladajuće većine, te da bojkoti i nedostatak konstruktivnog angažmana svih parlamentarnih aktera ometaju donošenje odluka u parlamentu.

Više poslanika EP pozvalo je na što skorije formiranje vlade i izbor novog predsjednika parlamenta u skladu sa Ustavom, demokratskim normama i proevropskim težnjama ogromne većine crnogorskih građana.

"Pozivamo odgovorne zainteresovane strane da prestanu da blokiraju parlament i omoguće što skorije formiranje nove vlade i izbor novog predsjednika parlamenta u skladu sa Ustavom, demokratskim normama i proevropskim težnjama ogromne većine crnogorskih građana. Pozivamo političke stranke i njihove izabrane predstavnike da izraze protest u okviru institucionalizovanih demokratskih procedura u Skupštini umjesto da pozivaju ljude na ulice radi eskalacije tenzija", navodi se u amandmanima.

Put ka EU

Poslanica EP Željana Zovka pozvala je vlast u Crnoj Gori da se fokusira na postizanje napretka u poglavljima 23 i 24, a potom i na zatvaranje poglavlja u pregovorima sa EU.

"Napominje da su otvorena sva 33 provjerena poglavlja, ali žali što nijedno nije zatvoreno od 2017. i podstiče Crnu Goru da se posebno fokusira na ispunjavanje privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 i nakon toga na zatvaranje poglavlja", navodi se u amandmanu poslanice EP.

Napominje da su otvorena sva 33 provjerena poglavlja, ali žali što nijedno nije zatvoreno od 2017. što, kako kaže, usporava pozitivnu reputaciju Crne Gore i status najnaprednije zemlje Zapadnog Balkana u njenom napretku ka pristupanju EU.

Vladimir Bilčik, u podnešenim amandmanima, između ostalog poziva na konstruktivan i inkluzivan politički dijalog i posvećenost svih parlamentarnih stranaka za prevazilaženje trenutne polarizovane političke klime i jačanje funkcionisanja državnih institucija kako bi se postigao značajan napredak u ključnim reformama vezanim za EU. Napominje da je funkcionalna parlamentarna demokratija ključna za reformske procese.

"Ističem važnost strateškog saveza Crne Gore sa EU i NATO-om i osuđujem pokušaje u Vladi, bezbjednosnom i vojnom sektoru da dovedu u pitanje stratešku orijentaciju Crne Gore", istakao je Bilčik kroz podnešene amandmane. Kazao je i da podstiče crnogorske vlasti da sarađuju sa EU i NATO u oblasti otpornosti na strano uplitanje, strane manipulativne dezinformacije i sajber bezbjednost.

Tomas Vaitz napominje da je lider GP Ura Dritan Abazović dobio mandat od predsjednika Crne Gore da formira novu vladu sastavljenu od proevropskih partija, što je, kako kaže, veoma dobrodošlo, posebno u svjetlu nedavne ruske invazije u Ukrajini i kontinuiranog uticaja proruskih političkih partija i narativa u zemlji.

"Oštro osuđujemo podršku iskazanu Ruskoj Federaciji na dan početka ruske agresije na Ukrajinu. Ozbiljno smo zabrinuti zbog veza između visokih predstavnika Demokratskog fronta i Ruske obavještajne službe", navodi poslanička grupa koju predstavlja Vaitz, napominjući da je uporni interes Rusije da destabilizuje zemlju.

Bilčik oštro osuđuje podršku koju su neki politički lideri izrazili Ruskoj Federaciji na dan početka ruskog rata protiv Ukrajine.

"Podsjećam na upornu i kontinuiranu rusku zainteresovanost za destabilizaciju zemlje kroz širenje manipulativnih dezinformacija i uticaja na državne i nedržavne aktere", navodi Bilčik.

Picula je kroz podnešene amandmane izrazio zabrinutost zbog, kako je naveo, nedostatka napretka u reformi pravosuđa, uključujući imenovanja koja još uvijek čekaju u ključnim nezavisnim institucijama i pravosuđu, uključujući imenovanje novih sudija Ustavnog suda.

"Podstiče crnogorske vlasti da u potpunosti odgovore na preporuke Venecijanske komisije u vezi sa rizicima politizacije Tužilačkog savjeta. Pozdravlja nedavna imenovanja novih članova Tužilačkog savjeta, uključujući člana iz reda predstavnika nevladinih organizacija, i napominje da je nezavisno funkcionisanje Specijalnog tužilaštva od ključnog značaja za napredak Crne Gore u oblasti vladavine prava", piše u amandmanu koji potpisuje Picula.

Izborne reforme

U objavljenom izvještaju EP navedeno je da euro - parlamentarci ponavljaju snažnu preporuku da Crna Gora treba istovremeno da održava lokalne izbore širom zemlje. Kroz amandmane se, međutim, pored pomenutih preporuka dodaje i da žale što je napredak u postizanju sveobuhvatne izborne reforme spor i što je potrebno uložiti više napora za usklađivanje izbornog pravnog okvira i regulisanje svih ključnih aspekata izbora, kroz inkluzivni proces, mnogo prije sljedećih izbora.

Pandora papiri

Evropski poslanici Tijeri Marijani i Žan Lin Lakapel pozvali su na istragu u slučaju "Panamski papiri“.

"Stava smo da je Crna Gora jedna od najugroženijih zemalja kada je u pitanju korupcija u Evropi i u tom smislu podvlačimo da je čak predsjednik Milo Đukanović optuživan da je umiješan u nekoliko slučajeva zloupotrebe na najvišem nivou države, te da su 'Panamski papiri' otkrili da su on i njegov sin Blažo osnovali of-šor kompanije u nekoliko poreskih rajeva", navodi se u tekstu amandmana koji su predali ovi poslanci. Bilčik je, takođe, pozvao crnogorske vlasti da pokrenu temeljne istrage o bilo kom kršenju zakona koje je razotkrila afera "Pandora papiri“.