Iako je zloupotreba bolovanja problem na koji UPCG skoro dvije decenije ukazuje, Crnoj Gori još uvijek, kako kažu,  nedostaju konkretni mehanizmi zaštite kojima bi se zloupotreba bolovanja onemogućila i sankcionisali svi oni koji  zloupotrebljavaju svoja prava i ovlašćenja na takav način.

"Rezultat ove višedecenijske anomalije u crnogorskom zdravstvenom sistemu su brojni problemi koji poslodavacima otežavaju organizaciju rada promovišući lošu praksu radnih odnosa, dok se posljedice zloupotrebe bolovanja evidentiraju i kroz značajne gubitke koje iz godine u godinu bilježi Fond za zdravstveno osiguranje, a time i država uopšte", kažu iz Unije.

Koliko je situacija ozbiljna najbolje govore podaci Fonda za zdravstveno osiguranje po kojima je u toku 2021. godine u Crnoj Gori bilo više od 17.000 bolovanja koja su državu koštala oko 6,5 miliona eura koliko je isplaćeno po osnovu troškova refundacije.

UPCG podsjeća i na uporedne podatke Fonda koji pokazuju da su za 2013. godinu troškovi bolovanja iznosili oko 4,9 miliona eura, dok su izdaci te vrste 2018. godine bili 5,95 miliona eura, što je približno isti iznos isplaćen i 2019. godine po osnovu bolovanja (5,96 miliona eura). U toku 2021. godine zbog bolovanja je izgubljeno više od 1,3 miliona radnih dana, što pokazuje značajan rast u odnosu na 889.958 izgubljenih radnih dana 2013. godine.

"Naravno, ne sugeriše se da su sva ova bolovanja lažna, ali prisutna praksa i iskustva poslodavaca stvaraju indicije da upravo ona imaju veliki udio u iskazanim brojevima", navode iz Unije.

Iz navedenog se, kako ocjenjuju, jasno vidi da zaustavljanje daljeg rasta ovog fenomena predstavlja obavezu svih relevantnih subjekata koji, u najkraćem roku, moraju preduzeti konkretne mjere kontrole i suzbijanja prakse nezakonitog odobravanja bolovanja od strane ljekara i neopravdanog korišćenja mogućnosti (lažnih) bolovanja od strane zdravih osoba.

"A dok se to ne desi, crnogorskim poslodavcima će i dalje biti svezane ruke za sva nesavjesna i neodgovorna postupanja u kojima je zloupotreba bolovanja od strane zaposlenog očigledna ili postoji osnov za sumnju, a pokrivena je uredno ispunjenim doznakama. Potvrda tome su brojni dokazi koji ukazuju da su se pojedini zaposleni, u toku bolovanja (pokrivenog doznakama), bavili privatnim biznisom ili bili angažovani kod drugog poslodavca, da su boravili na ljetovanju/zimovanju u zemlji ili inostranstvu, obavljali sezonske poslove na imanju i sl. Pored toga, praksa pokazuje da, vrlo često, posezanju za korišćenjem prava na privremenu spriječenost za rad od strane zaposlenog prethodi sukob i narušeni međuljudski odnosi na radnom mjestu, a naročito je ovakva praksa izražena u situacijama kada poslodavac pokreće postupak za utvrđivanje odgovornosti za povredu radne obaveze", napominju iz Unije.

Iako je zloupotrebu bolovanja teško dokazati, UPCG očekuje da će primjena novousvojenog Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju pomoći da se ova oblast konačno reguliše.

"Zato UPCG poziva poslodavce da koriste prava koje im zakon pruža i aktivno se uključe u borbu protiv lažnih bolovanja, uz puno uvažavanje prava onih zaposlenih koji iz opravdanih razloga, zbog zdravstvenih problema, odsustvuju sa radnih mjesta. Primjenom pune kontrole i nadzora nad svim bolovanjima koja se izdaju bez osnova, biće jednostavnije i lakše da se akteri nezakonitog postupanja prepoznaju i sankcionišu, privrednici i država rasterete nepotrebnog finansijskog opterećenja, a za lica koja su oboljela obezbijedi i bolja materijalna zaštita", zaključuju.