Za potrebe indeksa, Agencija je razvila Metodologiju za procjenu primjene antikorupcijskih mjera, u konsultativnom duhu i saradnji sa predstavnicima državnih organa i institucija socijalne i dječje zaštite, a na principima metodologije koju sprovodi Komisija za antikorupciju i građanska prava Republike Koreje. Svrha metodologije je da procijeni da li organi vlasti sprovode antikorupcijske mjere, da li je primjena dovela do određene promjene, ali i da podstakne organe vlasti da budu proaktivni prilikom planiranja i primjene antikorupcijskih mjera, saopštili su iz Kancelarije za evropske integracije.

Na današnjem događaju, pod nazivom Integritet na djelu, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije, Jelena Perović poručila je da ova institucija, koja prati donošenje i sprovođenje planova integriteta, kao jednog od ključnih antikorupcijskih mehanizama, pruža kontinuiranu podršku organima vlasti.

„Koliki smo ostvarili zajednički napredak, svjedoči podatak da je u izvještaju OECD-a o konkurentnosti zemalja Zapadnog Balkana, koji je objavljen sredinom 2021. godine, navedeno da Crna Gora ima najnapredniji sistem podrške i praćenja planova integriteta u regionu sa ocjenom 4,5 od mogućih 5.“

I pored pozitivnih i ohrabrujućih trendova, Agencija prepoznaje prostor za jačanje integriteta organa vlasti, što potvrđuje i razvijanje Metodologije za procjenu primjene antikorupcijskih mjera.

Nj.E. Jørn Erling Gjelstad, ambasador Kraljevine Norveške u Beogradu je napomenuo da, iako Crna Gora ima dobar zakonodavni okvir u borbi protiv korupcije, procjena primjene antikorupcijskih mjera ukazuje da postoji broj  zakonskih procedura koje organi vlasti ne primjenjuju konzistentno.

Glavna pregovaračica, Zorka Kordić je ukazala da su za uspjeh u pregovaračkom procesu od suštinskog značaja sinergija djelovanja sve tri grane vlasti i razvijanje konkretnih mehanizama i alata za primjenu zakonodavnog okvira koji u praksi omogućavaju da crnogorska administracija dobro funkcioniše u korist građana.

„Kao što je za sveukupnu reformu pravosuđa i suzbijanja korupcije važan sistemski odgovor cjelokupnog društva i sve tri grane vlasti, tako je za uspješno napredovanje prema članstvu u EU ključno zajedničko djelovanje svih naših institucija i partnera“, kazala je Kordić i zahvalila Vladi Kraljevini Norveške što u kontinuitetu već pet godina podržava projekat jačanja kapaciteta za ubrzanu integraciju Crne Gore u EU, a koji Kancelarija za evropske integracije implementira u saradnji sa UNDP-jem.

Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, je istakla da je dodatna vrijednost ovog  procesa u tome što je podstakao pilot institucije da unaprijede svoje mehanizme za sprečavanje korupcije. „Nalazi procjene će biti od koristi Ministarstvu finansija i socijalnog staranja za dalje unapređenje sistema unutrašnjih finansijskih kontrola. Takođe, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama sada ima nalaze koji će joj omogućiti da radi sa institucijama na ispunjavanju njihovih obaveza u pogledu objavljivanja i ažuriranja određenih informacija u skladu sa Zakonom“, rekla je Gašparikova.

Agencija je kroz ovaj proces mjerila da li 63 organa vlasti sprovode antikorupcijske mjere koje proizilaze iz zakonskih obaveza, sa fokusom na Zakon o sprječavanju korupcije, Zakon o upravljanju i unutrašnjim kontrolama kao i Zakon o slobodnom pristupu informacijama, kao i one koje ne proizilaze iz zakonskih obaveza, ali svakako mogu unaprijediti integritet njihovog rada. Sve prikupljene informacije u toku procesa su provjerene i usaglašene sa organima, nakon čega su institucije rangirane. Ovakav pristup daje snažan legitimitet ovom procesu i ohrabruje Agenciju da koristi ovaj alat u budućnosti u borbi protiv korupcije.

Indeks procjene ispituje efekat sprovođenja antikorupcijskih mjera i podstiče organe vlasti da budu proaktivni prilikom planiranja i primjene antikorupcijskih mjera. Učinak je mjeren u uspostavljanju institucionalnih mehanizama za upravljanje rizicima od korupcije, unutrašnju kontrolu, za dostupnost informacija o radu, profesionalno postupanje zaposlenih, podizanje svijesti zaposlenih o etici i integritetu i sprečavanje sukoba interesa, odnosno jačanje etičke kulture, naveli su iz Kancelarije za evropske integracije. 

stakli su da indeks antikorupcijskih mjera u sistemu državne uprave iznosi 45%, a u sistemu socijalne i dječje zaštite 41%, što ukazuje da ima prostora za unapređenje u oba sistema u planiranju i primjeni antikorupcijskih mjera. Oba sistema su najuspješnija u stvaranju uslova za primjenu propisa za sprečavanje korupcije, dok najmanji učinak ostvaruju u stvaranju etičke kulture.

Kada je sistem socijalne i dječje zaštite u pitanju, najbolje rangirana institucija je JU Dnevni centar Podgorica (71,5%), dok najmanji učinak ima JU Centar za socijalni rad za opštine Plav i Gusinje (16,7%). Kada su u državni organi u pitanju, najbolji učinak je ostvarilo Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija (76,4%), a najmanji Uprava prihoda i carina (10,5%), dodali su.

Procjena je ukazala da je potrebno jačati unutrašnje kontrole, mehanizme za otkrivanje i prijavu korupcije, etično i profesionalno postupanje, odnosno podizanje svijesti zaposlenih o etici i integritetu, kao i upravljanje ljudskim resursima, poručili su iz Kancelarije. 

Metodologija je razvijena u okviru projekta ‘’Jačanje kapaciteta za ubrzanje pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji’’, koji finansira norveško Ministarstvo spoljnih poslova, a sprovodi UNDP u saradnji sa Kancelarijom za evropske integracije i Generalnim sekretarijatom Vlade.