"Sa žaljenjem primjećujem da uvažena ministarka Bratić sve druge učesnike postupka, uključujući i sudije i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, drži odgovornim za činjenicu da je došlo do prvih presuda u kojima se poništavaju rješenja Ministarstva o razrješenju direktora, pri tom, očigledno, ne ostavljajući mogućnost da preispita postupanje sopstvenih saradnika koji su sporna rješenja pripremili", kaže Ćirović.

Do sada je održano pedeset ročišta, a 157 direktora škola je tužilo MPNKS zbog nezakonite smjene.

Dosadašnje presude postupaka, koji su završeni, bile su u korist direktora a ne Ministarstva.

Ćirović je kazala da smatra da je potrebno napraviti poštenu retrospektivu.

"I preuzeti odgovornost počevši od činjenice da su donošena rješenja i u odnosu na preminula lica",  kazala je Ćirović Pobjedi.

Iz resora Bratić nedavno su, polemišući sa SD-om, saopštili, pored ostalog ,,kako ′sude′ još uvijek, nažalost, njihove sudije, i kako ih brane zaštitnici imovinskih prava Crne Gore najbolje govore iskustva direktora pojedinih škola i vrtića“. Kazali su da se jedna direktorica požalila da su ,,na ročištu doživjeli napade od bivšeg direktora i njegovog advokata, pa joj nije bilo jasno da li je tužena u postupku“. Navodili su i da su pokušali da je diskredituju kao ličnost, a da je dužnost zaštitnika da osporava navode tužioca iz tužbe.

Resor Vesne Bratić je saopštio da odgovorno lice, koje predstavlja instituciju zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, nijednom nije uzelo riječ radi osporavanja navoda iz žalbe.

Ćirović odgovara da subjektivni osjećaji direktora koji su istupali u svojstvu svjedoka u postupcima su irelevantni, pri tom ne osporavajući bilo čije pravo da svoj subjektivni osjećaj javno iskaže.

Ćirović navodi da je do sada održano preko 50 ročišta i da je na svako pristupio zaštitnik sa dokumentacijom i dokazima koje mu je dostavilo tuženo Ministarstvo. Ocjenu zakonitosti rješenja daće sud.

Objašnjava da je zakonski zastupnik državnih organa shodno odredbi člana 53 Zakona o državnoj imovini Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa.

"Dakle, kako se elementarno može zaključiti, ne napadamo, ne branimo, mi zastupamo državu, a isključivo na osnovu onoga što nam državni organ dostavi kao relevantnu dokumentaciju. Zaštitnik je stranka u postupku kao svaka druga i dužan je dokazima da se bori u postupku. U tom kontekstu je logično da na svjedoke ne može da utiče zaštitnik niti bilo koja strana u postupku niti da ih brani pred sudom od optužbi protivne strane, već je sud u takvim situacijama dužan da reaguje", kaže Ćirović.

Ona je istakla da ne može uticati na to šta će na ročištu, primjera radi, bivši direktor kao tužilac pitati sadašnjeg direktora koji kao svjedok učestvuje u postupku.

Upitana može li se sada govoriti o iznosu štete koja nastaje zbog donešenih presuda u korist razriješenih direktora, Ćirović odgovara da ne dijele strateški pristup ministarke Bratić koja unaprijed traži odgovorne za postupke koji još uvijek nijesu okončani, proglašavajući ih izgubljenim.

Izvor: Pobjeda