To je, na juče održanom sastanku u Ministarstvu zdravlja, saopštila ministarka zdravlja, Jelena Borovinić Bojović.

“U protekle dvije godine, u uslovima COVID-19 pandemije, koja je proizvela velike gubitke u ljudskim životima u našoj državi i cijelom čovječanstvu i koja još nije u potpunosti savladana, izgradnjom ovog Centra značajno ćemo povećati naše sposobnosti za pravovremen i sveobuhvatan odgovor na sve slične izazove. Istovremeno, poslije dužeg vremena, ostvarili smo uslove za ispunjavanje preuzetih obaveza u poglavlju 28 i intenzivan nastavak procesa evropskih integracija Crne Gore iz oblasti zdravstva”, kazala je ministarka zdravlja.

Ona je objasnila i da je izgradnja Operativnog centra za javno zdravstvene krizne situacije značajan segment sistema za pravovremene odgovore na različite krizne situacije u državi, gdje je neophodno hitno angažovanje specijalizovanih ekipa za pružanje medicinske pomoći.

Stručni saradnik na izradi projekta Operativnog centra za javno zdravstvene krizne situacije i profesor na Fakultetu Humanističkih studija, smjer bezbjednost, UDG, Podgorica, Meša Tahirović istakao je da će izgradnjom i opremanjem Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti sa Operativnim centrom za javno zdravstvene krizne situacije – EOC (Emergency Operation Center), kao i razvojem informatičkih sistema u području prikupljanja i upravljanja podacima u kriznim situacijama, biti napravljen značajan iskorak na prevenciji i pravovremenom reagovanju zdravstvenog sistema u različitim kriznim situacijama u državi kada je neophodno angažovanje specijalizovanih medicinskih ekipa.

“Namjena Operativnog Centra za javno zdravstvene krizne situacije je prevashodno orjentisana na prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti, ali imajući u vidu aktuelnu bezbjednosnu situaciju u Evropi i šire, on će značajno doprnijeti  spremnosti države da odgovori i na eventualne biološke opasnosti u post-pandemijskom periodu, koje su realna mogućnost po procjeni mnogih eminentnih stručnjaka u ovoj oblasti”, rekao je Tahirović.

On je podsjetio da je još od 2012. godine, u procesu evropskih i euroatlantskih integracija Crne Gore, iskazana potreba izgradnje Centra za upravljanje krizama u našoj državi, zbog kontinuiranog praćenja i pripreme odgovora na moguće krizne situacije u Crnoj Gori u svim oblastima.

“Funkcionisanje Centra za upravljanje krizama bi istovremeno objedinilo koordinisano djelovanje svih državnih kapaciteta u procesu donošenja odluka i pravovremenog reagovanja na datu kriznu situaciju. Takođe, time bi se značajno otvorile mogućnosti za adekvatno povezivanje nacionalnih kapaciteta sa Mehanizmom civilne zaštite Evropske unije i Mehanizmom NATO-a za odgovor na civilne vanredne situacije u evroatlantskom području. Naravno, ovo bi ujedno bio konkretan doprinos intenziviranja evropskih integracija Crne Gore u poglavljima 23 i 24., jer, ne zaboravimo, Evropljani kažu - prvo bezbjednost pa poslije sve ostalo”, naveo je Tahirović.

Mina Brajović, šefica SZO kancelarije u Crnoj Gori, pozdravila je posvećenost Vlade Crne Gore u realizaciji obaveza koje proizilaze iz ratifikovanog medjunarodnog sporazuma - Medjunarodni zdravstveni pravilnik - kao okosnice napora za jačanje nacionalnih kapaciteta za prevenciju, pripremljenost i odgovor na zdravstvene krize.

Ona je posebno istakla važnost opredijljenosti Vlade CG i Ministarstva zdravlja u smislu obezbjedjivanja ulaganja i odživih intervencija radi jačanja zdravstvene sigurnosti i nakon pandemije.

''Smjenjivanje ciklusa panike i zanemarivanja po završetku zdravstvene krize mora biti dio prošlosti'' poručila je Brajović.

Tokom svih mjeseci pandemije uvjerili smo se , istakla je Brajović, da je ulaganje u kapacitete za pripremljenost i odgovor  imperativ. Podsjetila je da ulaganje u zdravstvenu sigurnost predstavlja ulaganje u održivi rast i razvoj svake zemje.

Istovremeno, istakla je i kako je od posebnog značaja što su Vlada i MZD prepoznali važnost definisanja Nacionalnog akcionog plana za zdravstvenu sigurnost , kao platforme za mobilisanje optimalnog nivoa resursa i ulaganje u kapacitete za pripremljenost i efikasan odgovor na buduće zdravstvene krize.

Kao strateški partner Vlade i Ministarstva zdravlja, SZO pruža finansijaku i tehničku podršku u definisanju Plana kroz promovisanje multisektorske saradnje i pristupa “jedinstvenog zdravlja”. Posebno je važno što će okosnica budućeg sistema zdravstvene sigurnosti u CG biti javnozdravstveni krizni operativni centar kao institucionalizovani okvir za efikasnu koordinaciju, operacije, komunikaciju i logističke aktivnosti u kontekstu odgovora na buduće dogadjaje koji će predstavljati prijetnju po javno zdravlje.

U saradnji sa EU, SZO će pruzati tehničku podršku u definisanju modela i uspostavljanju operativnog javno zdravstvenog kriznog centra.

Institut za javno zdravlje Crne Gore, koji pruža tehničku podršku u izgradnji samog sistema budućeg centra, kako je kazao direktor Igor Galić, već je sproveo  niz aktivnosti.

"Završena je izrada projektnog zadatka centra, koji će biti u okviru zgrade Instituta, a  u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, u završnoj fazi je priprema tenderske dokumentacije za informacioni sistem odnosno hardverska i softverska rešenja. Takođe, u narednom periodu nas očekuje izrada protokola i standardnih operativnih procedura, kako bi budući centar mogao da pruži ne samo za odgovor za vanrednu situaciju u javno- zdravstvenom sektoru, već  će biti i svojevrsni trenažni centar gdje će obuku završiti svi sudionici u odgovoru na javno-zdravstvene prijetnje“, pojasnio je Galić.