On je tom prilikom kazao da je ono što  Crna Gora prošla u posljednje tri decenije ogroman izazov. U tom periodu je, podsjeća, upravljao političkim poslovima u Crnoj Gori i, kako je rekao, "bez lažne skromnosti imamšta da kažem na tu temu".

"Generacija kojoj pripadam uspjela je da ostvari veliku želju velikog broja Crnogoraca i našeg i prošlog vremena", istakao je Đukanović.

U Crnoj Gori je stanovao iskreniji jugoslovenski idealizam

On je kazao da su tekovine evroatlantske politike u periodu nakon Drugog svjetskog rata doprinijele domaniciji Evrope i Amerike, ali i veliki napredak čovječanstva.

"Vjerujem da treba da budemo sastavni dio evroatlantske civilizacije", kazao je Đukanović.

Smatra da je Crna Gora zajedno sa SFRJ vrijeme raspada te države dočekala nespremno, nerazumijevajući ono što će biti posljedice.

"U Crnoj Gori je stanovao iskreniji jugoslovenski idealizam nego u nekim drugim Eks-Ju republikama. U Crnoj Gori se u tom periodu dogodila i revolucionarna smjena vlasti i to nas upozorava da su takve neinstitucionalne promjene opasne za društvo", naglasio je Đukanović.

To je međutim, kako je rekao, dovelo do jednog krupnog ostvarenja, a to je očuvani mir. Podsjeća da je Crna Gora jedina Eks-Ju republika u kojoj nije bilo rata.

"Odabrali smo mir i to je za mene bila nova vrijednost u Crnoj Gori", naveo je Đukanović.

Prema njegovim riječima, u osnovi velike kriza koja je 1996. godine pogodila Crnu Goru, a koja je trajala do 1998, bio je odnos sa Srbijom.

"U tom periodu smo prošli fazu otrežnjenja i nužnosti obnove crnogorske nezavisnosti. U tom metežu je došlo i do NATO intervencije 1999. godine. Većina javnosti je očekivala da ćemo stati uz blok zagovornicima rata. Umjesto toga, Crna Gora je poručila da ne želi da učestvuje u tom ratu i da će učiniti sve sa sačuva taj mir. To je doživljeno kao izdaja nacionalnih interesa u zajedničkoj državi", dodao je Đukanović.

To je, kako je rekao, bio i period kada je vlast u Beogradu ovdje formirala sedmi bataljom vojne policije.

Dodaje da Balkan nije prepun primjera u kojima je moguće obnoviti državu bez rata i međunarodna zajednica je pokušala da nas odvrati od tog cilja.

"Smatrali smo da je naš cilj u obnovi nezavisnosti Crne Gore. Razgovori sa Havijerom Solanom su bili takvi da je prva ideja bila da odma odustanemo od toga, a druga da to odložimo referendum. Došli smo do beogradskog sporazuma koji se nije dobro percipiran u suverenističkoj javnosti Crne Gore. To je smatrano izdajom nacionalnih interesa", kazao je predsjednik države.

On je napomenuo da je na referendumu 2006. obnovljena nezavisnost uz nepravedan zahtjev da je za taj cilj potrebno osvojiti 55 odsto podrške.

"Period nakon 2006. godine je dostignuće na koje bi svi trebali biti ponosni. Bez oklijevanja smo krenuli ka evropskoj i evroatlantskoj budućnosti. Prošli smo dobar dio tog puta. Postali smo punopravna članica NATO-a i u tom periodu dolazi do novog zaoštravanja u kome istok i zapad jedni druge posmatraju kroz nišan", naveo je Đukanović.

Prema njegovim riječima, Rusija je željela da na Balkanu pošalje poruku EU i NATO da ne mogu da se šire bez njene saglasnosti.

Crna Gora je, ističe, nastavila i hod ka EU, otvorila sva pregovaračka poglavlja, nažalost zatvorila samo tri.

"Ali bez obzira na to i dalje smo lider EU integracija", napomenuo je Đukanović.

Meta Rusije Evropa i rušenje evropskog jedinstva

Konstatuje da je politika prosirenja  posljednjih godina usporena, a sada i potpuno zaustavljena. Smatra da smo danas svi zatočenici rata koju Rusija formalno vodi u Ukrajini, a koji je u suštini rat sa Evropom.

"Nužno je shvatiti da je Hladni rat završen da bi smo shvatiti sa je budućnost u nekoj novoj geopolitičkoj podjeli koja je obavezno policentrična. Evropa je naš dom, mi smo odgovorni građani Evrope i naš je cilj da Evropa bude stabilna", rekao je Đukanović.

Naglasio je da Zapadni Baklan i mala Crna Gora nijesu meta Rusije, već Evropa i rušenje evropskog jedinstva.

"Zato se Rusija poigrava sa evropskom budućnošću Zapadnog Balkana", ocijenio je Đukanović.

Faza konsolidacije izvršne vlasti

On je saopštio i da u Crnoj Gori živimo novo političko vrijeme nakon 30. avgusta 2020. godine.

"Mnogi su i u domaćoj i međunarodnoj javnosti sumnjali da Crna Gora ima demokratski kapacitet za mirnu smjenu vlasti i drago mi je da smo ih demantovali. Danas imamo opšti konsenzus da je aktuelnu vladu neophodno smijeniti", kazao je Đukanović.

Država se sada nalazi, kako je rekao, u fazi konsolidacije izvršne vlasti.

"Smatramo da nije vrijeme za političku vladu i opredijeljeni smo se za prelazno rješenje u formi manjinske vlade koja će biti oročena na godinu", kazao je Đukanović.

Crna Gora se, dodaje,  sigurno, dinamično i kvalitetno kretala ka svom cilju od 30. avgusta, a to je da na sljedećim izborima izabere one koji imaju novu viziju kako bi država nastavila na putu ka EUintegracijama.

"Nisu problem političke podjele u Crnoj Gori, već nemanje mehanizama da se te podjele prevaziđu. Nezavisna Crna Gora je stara 15 godina, nerealno je očekivati da će naše institucije za to vrijeme stvoriti sve te neophodne mehanizme kojima će sa lakoćom prevazilaziti te duboko ukorijenjene podjele", ocijenio je Đukanović.

Oni koji se ovdje školuju da budu kompetentni kao oni u Kopenhagenu, Parizu i Beču

Poručuje da građanski karakter Crne Gore garantuje samo jaka građanska partija. 

"Oni koji su danas zaslijepljeni mržnjom prema DPS-u ne žele da vide da na taj način urušavaju temelj građanskoj Crnoj Gori", rekao je Đukanović.

Đukanović je kazao i da je obrazovanje razvojni prioritet Crne Gore.

"Oni koji se ovdje školuju moraju biti kompetenti kao i oni u Kopenhagenu, Parizu i Beču", saopštio je on.

Pobjeda