Vaskrs je najveći hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih, kao pobjedu vjere i života nad smrću.
Pravoslavni hrišćani u više od 60 zemalja svijeta, uključujući Crnu Goru, slave danas Hristovo vaskrsenje.
Na Vaskrs se skidaju oltarske dveri da bi se time pokazalo da je Isus Hrist uskrsnućem pobijedio smrt i otvorio rajska vrata.
Ljudi se za ovaj praznik pozdravljaju sa "Hristos vaskrse“ i "Vaistinu vaskrse“, a cijela sedmica praznika se naziva Svijetla nedjelja i tada se pjevaju radosne crkvene pjesme.
Po crkvenom učenju, Isus je raspet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu, a u nedjelju zorom, osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sletio je na grob. Stražari koji su čuvali grob u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus vaskrsao.
Praznik se pomjera
Vaskrs je, dakle, pokretan praznik, koji se određuje prema prirodnom kalendaru i uvijek se vezuje za nedjelju sa odstupanjem od 35 dana – od 4. aprila do 8. maja.
Vaskršnje slavlje je za vjernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja se, prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.
Prvo obojeno jaje ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove "čuvarkuća".
Vjernici razmjenjuju pozdrave – Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse!
Vaskršnji običaji
Za Vaskrs valja ustati rano ujutru, a ne otići na spavanje prije ponoći. Narodno vjerovanje kazuje da ukoliko bi se otišlo na spavanje prije ponoći, to bi značilo da će do narednog Uskrsa osoba da bude pospana i nesklona poslu.
Na Uskrs, rano ujutru ljudi odlaze u crkve na jutrenje. Za Uskrs se mijesi posebni hljeb, neizostavno je i kucanje jajima. Onaj ko razbije tuđe jaje uzima ga za sebe.
Komentari