Svoje izbjegličke brige ova devetnaestogodišnjakinja dijeli sa suprugom svog brata, koja očekuje prinovu krajem juna. Zbog bebe je familija i odlučila da njih dvije potraže sigurnost od ratnih razaranja van Ukrajine, dok su roditelji i brat ostali u Odesi.

Kada su stigle u Crnu Goru, najjeftiniji smještaj im se nudio u Petrovcu, petnaestak kilometara od Budve, za oko 500 eura mjesečno u jednosobnom stanu, priča Katja. Međutim, kad im je nakon par sedmica postalo jasno da će ruska agresija potrajati i da je neizvjesno kada će se moći vratiti u svoju zemlju, odlučile su da potraže jeftiniji stan.

Preselile su se u zaleđe Bečića kod Budve za upola manju cijenu. No u sadašnjem stanu mogu ostati samo do početka turističke sezone, jer iznajmljivanje nekretnina tokom ljeta u primorskim mjestima drastično poskupi.

Rentirajući stanove turistima na dan, stanodavci zarade mnogo više kada ih iznajmljuju po mjesečnim cijenama.

"Ovdje ne možemo ostati nakon sredine juna, jer će biti previše skupo za nas. Toliki novac ne mogu ni zamisliti", kaže Katja za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Poskupljenja u turističkoj sezoni

Većina Ukrajinaca koji nisu iz turističkih regiona ne znaju da se ovdje cijena zakupa mijenja pred sezonu, i sad kad im stanodavci to najave, pomalo su u šoku, kaže za RSE Irina Kučma iz kriznog štaba za pomoć Ukrajincima u Budvi.

Ona već devet godina živi u Crnoj Gori.

"Iznajmljivanje stanova je za neke ljude i posao i hrana, i to je razumljivo. Ali, bilo je primjera i da se nude bezobrazne cijene izbjeglicama, kada se mali i nenamješten stan želi rentirati po jako visokoj cijeni. Srećom, to su sporadični slučajevi", kaže Irina.

Dodaje da je smještaj posebno veliki problem izbjeglim majkama sa malom djecom, a prema podacima kriznog štaba samo u Budvi ima oko 400 djece izbjeglica.

U budvanskim agencijama za nekretnine potvrđuju da je dolaskom većeg broja Ukrajinaca, ali i Rusa prethodnih par mjeseci iznajmljivanje stanova poskupilo od 50 odsto do čak duplo za one na boljim lokacijama.

Bombastični i štetni naslovi

Evidentno je da je porast zakupaca iz Ukrajine i Rusije poskupio rentiranje stanova, ali bombastični naslovi da "Ukrajinci i Rusi sve pokupovaše" nisu tačni, kaže za RSE vlasnik agencije za nekretnine Tomislav Ranković.

"Oni trenutno rentiraju, ali ne kupuju nekretnine. Zašto ne kupuju? Jer ne mogu da plate preko računa. Ako je neko eventualno i uspio da donese novac u kešu, opet ne može da obavi kupovinu jer prodavci ne žele da prime keš, pošto ga ne mogu uplatiti na svoj račun", objašnjava Ranković.

Dodaje da je razlog za skok cijena na tržištu nekretnina, osim talasa poskupljenja, u slučaju Budve, i to što nema dovoljno stanova u ponudi:

"Dosta ljudi je odustalo od prodaje nekretnine jer su vidjeli da rentiranje trenutno ide dobro, jer su Ukrajinci i Rusi povećali potražnju, i odmah je cijena porasla. Ako je zakup jednosobnog stana bio 300 eura, sada je i do 600 eura".

Izbjegli se zbog povećanja zakupa stanova sve češće za pomoć javljaju Ambasadi Ukrajine u Crnoj Gori, odgovoreno je RSE na pitanje što je država Crna Gora do sada uradila kako bi se obezbijedio smještaj za Ukrajince koji ne mogu platiti visoke zakupnine tokom sezone.

Ambasada stalno naglašava taj problem Ministarstvu unutrašnih poslova (MUP), koje je glavni resor za rješavanje pitanja Ukrajinaca pod privremenom zaštitom, odgovorili su iz Ambasade Ukrajine.

Podsjećaju da Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti predviđa da crnogorska država mora obezbjediti smještaj za lica pod privremenom zaštitom kojima je to potrebno.

"Vlada Crne Gore je izdvojila dva miliona eura za rješavanje stambenih problema Ukrajinaca pod privremenom zaštitom. Ali, zbog tehničkih pitanja a često i problema komunikacije, praktično rješavanje smještaja za Ukrajinske izbjeglice ne funkcioniše u potpunosti", kaže za RSE otpravnica poslova Ambasade Ukrajine, Natalia Fialka.

Što je do sada urađeno kako bi se obezbijedio smještaj za izbjegle iz Ukrajine, te da li je za njih obezbijeđen kolektivni smještaj u Crnoj Gori – pitanja su koje je RSE uputio MUP-u, ali odgovore nismo dobili.

Prema zvaničnim podacima, trenutno je u Crnoj Gori oko 6.700 izbjeglih iz Ukrajine, od kojih je pet podnijelo zahtjev za međunarodnu zaštitu, a 1.432 zahtjev za privremenu zaštitu. Tom mjerom im je Vlada odobrila boravak do godinu dana u Crnoj Gori, uz pravo na zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i rad.

Izvor: Radio Slobodna Evropa