„Danas možemo sa sigurnošću reći da bez obzira na stalne nasrtaje i stalne pokušaje da se ne samo Crna Gora već čitav region ustalasa i da se ovdje prelije kriza koja je sada u Ukrajini, to se neće desiti i Crna Gora će uspjeti da sve te nasrtaje na sebe, odbije“, kazao je Bošković,

On je to rekao na međunarodnoj bezbjednosnoj konferenciji "Regionalna i globalna bezbjednosna kriza u kontekstu agresije Ruske Federacije na Ukrajinu" koju je u organizaciji Komisije za odbranu i bezbjednost DPS-a odražana u subotu.

Iz te stranke su saopštili da su na Konferenciji učestvovali brojni političari, visoki inostrani zvaničnici iz oblasti bezbjednosti i stručnjaci iz ovog sektora, koji su razmatrali politička i bezbjednosna pitanja u Evropi, regionu i Crnoj Gori.

Bošković je učesnicima konferencije saopštio da je vrijeme da se zajednički udruže i predano rade na iskorijenjavanju malignog ruskog uticaja, koji je, kako je to naveo, probudio sve one nacionalizme koji su vjekovima region Zapadnog Balkana držali na periferiji evropskog razvoja.

„Zapadni Balkan neće biti poligon za realizaciju zlokobnih i krvavih planova nacionalista“, poručio je Bošković.

Ukrajinski ministar odbrane Oleksandar Poliščuk zahvalio se Crnoj Gori što je uvela sankcije Rusiji i pružila utočište ukrajinskim izbjeglicama.

„Mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu ključni su za cijelu jugoistočnu Evropu i nadam se da će sve zemlje na ovom području uspjeti da odole ambicioznom i štetnom uticaju Rusije, onako kako je to uradila Crna Gora svojim snažnim duhom. Želim da zahvalim i svim građanima Crne Gore koji obezbjeđuju sklonište ukrajinskim izbjeglicama. Ovih dana pravi prijatelji dijele nevolju sa nama. Jednog dana nakon pobjede bićemo srećni da podijelimo radost sa vama“, rekao je Poliščuk.

Bivša ministarka odbrane Sjeverne Makedonije, Radmila Šekerinska istakla je da Rusija posljednih godina na Zapadnom Balkanu vodi hibridnu kampanju čiji je cilj targetiranje slabosti zemalja regiona, te da je zbog toga, jako važno ubrzati proširenje Evropske unije.

Za bivšeg ministra inostranih poslova Crne Gore, Miodraga Vlahovića, sve što se dešava posljednjih mjeseci u Ukrajini predstavlja nevjerovatnu nesreću, i kako je to opisao, istorijski ćorsokak i slijepu ulicu u koju je Putin ugurao Rusiju. Vlahović se upitao „koliko se dugo proteže ta slijepa ulica i do kog nivoa autodegradacije kremaljski režim može ići“.

Na konferenciji je učestvovao i član Bundestaga,  Josip Juratović,  koji je sve učesnike nazvao prijateljima mira i stabilnosti, koje, kako je rekao, ako želimo sačuvati treba širiti mrežu demokratskih snaga i nastaviti izgradnju društva na temeljima demokratskih vrijednosti.

Učesnica konferencije i panelistkinja,  ukrajinska analitičarka Maria Kucherenko, stava je da svijet nije izvukao pouke iz rata u Jugoslaviji s kraja prošlog vijeka, te da je izgledalo kao nemoguće da će se ponoviti genocid nakon Srebrenice, ali da su se, kako je istakla, takvi događaji ponovili u Buči i na drugim mjestima.

Član Socialdemokratske partije Kosova, Azem Vlasi, u svom obraćanju  posebno je apostrofirao dvije stvari koje,  kako je istakao, Albanci sa Kosova nikad neće zaboraviti.

„Kada je 1999. godine preko 800.000 Albanaca prognano iz svojih domova, u Crnu Goru su dolazile kolone izbjeglica, koje su bile dočekane i prihvaćene. To nikad nećemo zaboraviti, kao ni priznanje Kosova“, naveo je Vlasi.

Govornik i učesnik konferencije bio je i član Parlamenta Bosne i Hercegovine Irfan Čengić, koji je rekao da su i BiH i Crna Gora zemlje koje se nalaze pod velikim ruskim uticajima i prijetnjama, ali je i iskazao svoje uvjerenje da će patriotske snage i u jednoj i u drugoj državi uz pomoć međunarodnih saveznika, ipak pobijediti.

Potpredsjednik DPS i gradonačelnik Podgorice, Ivan Vuković, istakao je da postoje dva puta, odnosno dvije ideološke mogućnosti, kada je riječ o evropskom prostoru.

“Jedna koja podrazumijeva podršku idejama multietničke demokratije, građanskog društva i napretka procesa integracija, i alternativna vizija svijeta koja nudi povratak nacionalizmu, isključivosti i uništenju onog projekta evropske integracije koji je obezbijedio 70 godina mira na evropskom kontinentu”, naglasio je Vuković i dodao da je Crna Gora dobila novu šansu za demokratski razvoj i evropsku perspektivu.

Šef Kluba poslanika DPS Danijel Živković izrazio je svoj stav i saopštio da bi došlo do pomirenja, neophodno je da se prihvate istorijske činjenice.

„Nema pogodbe oko antifašističke prošlosti, evropske budućnosti, 21. maja, kao i građanskog koncepta Crne Gore“, poručio je on.

Aktuelni ministar odbrane u Vladi Crne Gore Raško Konjević, iskoristio je priliku da govori i o rješenju manjinske vlade, sa kojim, kako kaže, nije oduševljen, ali i zapitao šta je bila njena alternativa.

„Da li je ta alternativa bila vlada sa Demokratskim frontom? Zbog toga vjerujem da je u ovom trenutku, ovo bilo najmanje loše rješenje koje je otvorilo šansu za stabilizaciju prilika u Crnoj Gori.”

Predsjednik Socijaldemokrata i poslanik u Skupštini Crne Gore, Damir Šehović,  u svom obraćanju saopštio je da je teško da oni koji su nas uveli u političko i civilizacijsko posrnuće, mogu iz njega da nas izvuku.

„Teško da oni koji baštine politiku Momira Bulatovića, a time i Slobodana Miloševića, mogu biti garant evroatlantske budućnosti Crne Gore. Manjinska vlada, po našem uvjerenju, preveliki je avanturizam i rizik u ovom momentu za našu zemlju, koji će nam se, plašimo se, vratiti kao bumerang. Trebalo je napraviti jasnu evropsku većinu i evropski i pro-NATO orijentisanu Vladu.”

Na jučerašnjoj sjednici zajednički je konstatovano da, uz međusobne razlike koje postoje, sve evropske, građanske i demokratske strukture u Crnoj Gori ali i u regionu moraju uspostaviti punu saradnju kako bi zajedništvom odbranili vrijednosti koje predstavljaju temelj evropske civilizacije. Demokratska partija socijalista i u narednom periodu kroz organizaciju sličnih događaja daće svoj puni doprinos realizaciju navedenih ciljeva.