Medijska scena u Crnoj Gori ostaje polarizovana i politizirana, pod sjenkom nerasvijetljenih napada na novinare i imovinu medija, jer su naručioci i izvršioci u velikom broju slučajeva nepoznati. Tokom 2021. godine CGO je zabilježio 21 napad na novinare, a u 2022. godini dodatna četiri napada. Još nijesu rasvijetljeni najteži raniji slučajevi - ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan, Duška Jovanovića (2004), pokušaj ubistva novinara dnevnika Vijesti i nedjeljnika Monitora Tufika Softića (2007) i novinarke Vijesti Olivere Lakić (2018) - saopštio je Damir Nikočević, koordinator za razvoj CGO.

I dalje, napominje,  postoji tzv. meka cenzura u medijskom sektoru, koja se ogleda i kroz primjer odluke prethodne Vlade Zdravka Krivokapića tokom njenog tehničkog mandata.

"Nažalost, ni Vlada ni Agencija za zaštitu konkurencije se još nijesu oglasili ovim povodom i objasnili po kojim procedurama je odlučeno da se podrže tri medija, a ostali ne. Dodjelom državne pomoći medijima diskreciono i netransparentno, bivša Vlada Zdravka Krivokapića je nastavila, i u ovom domenu, lošu praksu prethodnih Vlada DPS-a, koja je često i sa pravom kritikovana. Ostaje da se vidi kako će se primjenjivati odredbe Zakona o medijima koje se odnose na transparentnost oglašavanja i drugih vidova javnog finansiranja medija. Dugogodišnja istraživanja CGO-a ukazuju da je finansiranje medija iz javnih fondova, kroz različitije oblike, u direktnoj vezi sa načinom na koji medijske kuće izvještavaju o vladinim odlukama i aktivnostima, odnosno da li zauzimaju kritički ili podržavajući stav", navodi Nikočević.

Prema njegovim navodima, RTCG ostaje jedna od neuralgičnih tački u oblasti slobode medija godinama.

"U prethodnom periodu, tome je doprinio i kontroverzni izbor Borisa Raonića za generalnog direktora, a u čemu su učestvovali, u svojstvu članova Savjeta RTCG, i zapošljeni u NVO Građanska alijanska i njegovi poslovni partneri, zatim problematični prilozi na TVCG i anketa na portalu RTCG.me koji relativizuju agresiju Rusije na Ukrajinu. Zainteresovana javnost je negativno odreagovala i na odluku generalnog direktora da smijeni Vladana Mićunovića, čiji je kredibilitet kao novinara i urednika neupitan, sa pozicije urednika redakcije TVCG za spoljnu politiku. To su samo neke od posljedica loše izvedenih izmjena i dopuna Zakona o RTCG koji nije osigurao samostalnost i pluralnost Savjeta RTCG, a čime je nastavljen trend političkog uticaja na RTCG, samo uz promjenu aktera shodno rezultatima posljednjih parlamentarnih izbora", napominje.

Samoregulacija medija je, dodaje,  neučinkovita, a Agencija za elektronske medije (AEM) kao nezavisni regulator ne uspijeva da ostvari potpunu nezavisnost, nepristrasnost i neselektivnost u radu.

"Nizak nivo medijske pismenosti opterećuju i portali i društvene mreže koji su najmanje regulisana oblast, a čiji je uticaj, i to negativan, rastući u Crnoj Gori. Širenje dezinformacija i govora mržnje primjetno je i kroz upliv jednog dijela medija iz Srbije, a nekima od njih je od strane AEM-a izrečena privremena zabrana emitovanja na teritoriji Crne Gore", ističe Nikočević.

Uz svo razumijevanje pokušaja prethodne Vlade Crne Gore da Medijskom strategijom kao krovnim dokumentom postavi osnove medijskog sektora u Crnoj Gori, CGO sumnja da će takav dokument značajno promijeniti stanje u oblasti slobode medija. 

"Stoga, nova Vlada mora da se istinski i konkretno posveti jačanju nezavisnosti medija. Bez profesionalnog i na činjenicama zasnovanog izvještavanja nema ni vladavine prava koja je stub demokratizacija i evropeizacije Crne Gore", zaključuju iz CGO.