Otpravnica Amabasade Ukrajine u Crnoj Gori, Natalija Fiajalka odrasla je u Lavovu , na istoku Ukrajine gdje je na nacionalnom univerzitetu magistrirala pravo i međunarodne odnose. Ima troje djece, već peta godina je u diplomatskoj službi u Crnoj Gori.

Njen rodni grad tokom agresije Rusi su bombardovali u više navrata.

Ruska vojna invazija na Ukrajinu počela je 24. februara i ulazi u treći mjesec ostavljajući iza sebe hiljade poginulih civila, među kojima su i djeca...

U Crnoj Gori je Fijalka pet godina i stekla je mnogo prijatelja. Novinare Radija Slobodna Evropa je zanimalo da li je nakon 24. februara i početka ruske agresije na Ukrajinu neko od tih prijateljstava poljuljano zbog drugačijeg pogleda na invaziju?

"Stekla sam dosta prijatelja u Crnoj Gori, i moram da priznam da su ti prijatelji ostali prijatelji i nakon 24. februara. Svjesna sam da je crnogorsko društvo polarizovano po pitanju Ukrajine i Rusije. Tako su oni koji su bili naši prijatelji to i ostali. I postali još veći prijatelji. Oni koji su pokušavali nekako da drže neutralnost ipak su morali da odaberu stranu. U ovoj situaciji moramo odabrati stranu i izjasniti se ko je agresor a ko je žrtva", ukazala je Fijalka.

Upitana je koje su loše a koje dobre stvari u koje je u Crnoj Gori doživjeli nakon 24. februara? Je li je nešto iznevjerilo?

"Veoma sam zadovoljna podrškom običnih građana koji su pokazali humanost i želju da pomognu ukrajinskom narodu pogođenom humanitarnom katastrofom. I na početku a i danas Crnogorci pomažu na razne načine, nude smještaj, nude posao i spremni su da volontiraju. To pokazuje koliko su Crnogorci dobar narod i prijateljski prema Ukrajini. Sa druge strane, dovoljno sam vremena u Crnoj Gori da bih imala iluzije što se tiče raspoloženja u društvu", kazala je Fijalka.

Na žalost poručuje da ima i onih koji ne dijele tugu Ukrajine.

"U demokratiji svaki pojedinac ima pravo na svoje mišljenje sa kojim se mi, u ovom slučaju , ne slažemo. Jednostavno, kao ljudi ne možemo da se saglasimo da su u redu patnje bilo kojeg naroda ili pojedinca", dodala je ona.

Upitana je kakvi su bili odnosi unutar diplomatske zajednice u Crnoj Gori? Da li je zadovoljni podrškom kolega Ili je i tu bilo ograničenja zbog politika svake od država koju njeni diplomatski predstavnici moraju da prate?

"Veoma sam zadovoljna i zahvalna diplomatskoj zajednici u Crnoj Gori za podršku i pomoć koju demonstriraju prema Ukrajini. Mi sa diplomatama zapadnih zemalja radimo zajedno da nekako olakšamo situaciju u kojoj se nalaze ukrajinske izbjeglice i da vidimo puteve za dalju pomoć Ukrajini. Mi ne komuniciramo sa onima koji ne podržavaju našu državu u ovoj situaciji. Govorim o malom broju ambasada u Crnoj Gori koje ne podržavaju Ukrajinu", objasnila je Fijalka.

Novinare je zanimalo da li ima bilo kakve kontakte sa Ambasadom Ruske federacije i njihovim diplomatskim predstavnicima u Crnoj Gori? Da li je bilo neprijatnosti?

"Mi uopšte nemamo nikakvih odnosa sa ambasadom Rusije ne samo u Crnoj Gori nego u cijelom svijetu još od 2014. godine kada je Rusija nasilno anketirala ukrajinski Krim. Sa druge strane, ne mogu reći da smo ovdje imali nekih većih sukoba, iako ne možemo prihvatiti ono što je Moskva uradila 2014. godine i ovo što radi od 24. februara kada je počela ruska agresija na našu zemlju", podsjetila je ona.

Ističe da sa njima nemaju o čemu da pričaju iako bi ona negdje željela da se sretne sa predstavnikom Rusije u Crnoj Gori da njoj, gledajući je u oči, Ukrajincima i Crnogorcima objasni ovu invaziju Rusije na Ukrajinu i stradnja koja su izazvali, pogibiju desetina hiljada Ukrajinaca među kojima i stotina djece. Voljela bi to da ga lično pitam.

U Crnoj Gori bilo je više velikih protesta podrške Ukrajini. Cetinje je jedini grad u kom su protesti svakodnevni i jedini je evropski grad koji na ovaj način brani demokratske vrijednosti, dok god, kako su najavili, agresija traje.

Novinare je zanimalo koliko je važna ovakva moralna podrška?

"Ta podrška je izuzetno važna za sve Ukrajince , pogotovo u trenutku kada ulazimo u treći mjesec rata. Važna je i zbog toga što je negdje prirodno da nakon tri mjeseca od početka ruske agresije pažnja svijeta prema ratu u Ukrajini ili bilo kojem drugom sukobu opada i da se ljudi navikavaju na to. Zato je nama izuzetno važna ta podrška Cetinjana koja je svakodnevna i ustrajna. Naše Ministarstvo vanjskih poslova je prošle sedmice na svom Fejsbuk profilu objavilo informaciju o svakodnevnim protestima podrške na Cetinju i zahvalnost gradu i Cetinjanima“, poručila je Fijalka.

S druge strane, u Nikšiću je bilo nekoliko, a u Podgorici jedan skup porške Rusiji. Pozvana je da prokomentariše takva okupljanja, dok svjedočimo prizorima patnje, stradanjima...

"U demokratskim društvima ne možete zabranjivati takve stavove ali ja zaista ne razumijem te ljude koji podržavaju patnje bilo kojeg naroda. Ja ne znam koji su razlozi da oni slave Rusiju i podržavaju ubijanje djece i civila i rušenje gradova. Ne vidim nikakvu logiku ili utemeljenje za tu preveliku ljubav pojedinih Crnogoraca i drugih naroda u regionu prema Rusiji koja radi ovo što radi u Ukrajini", ističe Fijalka.

Nedavno je formirana manjinska vlada. Novinare je zanimalo kakva je bila saradnja sa dosadašnjom Vladom Zdravka Krivokapića?

"Znamo da je bilo neispunjenih zahtjeva, posebno po pitanju smještaja izbjeglica".

"Što se saradnje sa prethodnom Vladom tiče u dijelu prijema ukrajinskih izbjeglica, ona je bila dosta dobra i zahvalni smo Vladi što je donijela odluku o privremenoj zaštiti za Ukrajince sa setom prava za naše građane u Crnoj Gori tokom slijedeće godine. Budući da je to prvi put da Crna Gora uvodi slične mjere, imamo razumijevanje za te tehničke prepreke i probleme koji su postojali u vezi sa tim. Mi imamo problem smještaja izbjeglica pošto sada počinje turistička sezona u Crnoj Gori i mnogi Ukrajinci će ostati bez smještaja. Imamo dosta problema i zbog toga što se u crnogorskom društvu plasira priča da su u Crnu Goru došli samo bogati Ukrajinci i da se na primorju vide luskuzni automobili sa ukrajinskim tablicama. Siormašne Ukrajince nećete vidjeti na ulici i sa takvim autima jer oni nemaju novaca ni za smještaj ni za osnovne namirnice i treba im pomoć", pojasnila je Fijalka

Upitana je da li su regulisanje pravnog statusa i pronalazak adekvatnog smještaja za izbjeglice iz Ukrajine bili jedini problemi sa prethodnom Vladom?

"To su zapravo bili manji problemi sa Krivokapićevom Vladom. Ta Vlada je imala problem da jasno stane na stranu Ukrajine i podrži je protiv ruske agresije. Toj Vladi je bilo veoma teško da donese odluke za sprovođenje sankcija protiv Rusije a takođe da jasno agresiju nazove agresijom", ističe Fijalka.

Novinare je zanimalo koji su razlozi za izbjegavanje doskorašnje Vlade da usvoji odluku o primjeni sankcija Rusiji?

U pitanju su prije svega kako ističe ideološki razlozi.

"Priča pojedinih crnogorskih zvaničnika o eventualnim ekonomskim posledicama zbog prekida svih veza sa Rusijom ne stoji. Jednostavno, ti ekonomski odnosi su voljom Rusije, gotovo potpuno prekinuti 2017. godine. Prethodne dvije godine ruska strana nije dozvolila letove iz Rusije za Crnu Goru dok su normalno letjeli recimo ka Albaniji i Hrvatskoj. Ipak , to nije previše naudilo crnogorskom turizmu koji je uspio da privuče turiste sa drugih tržišta", izričita je Fijalka.

Novinare je zanimalo šta očekuje od manjinske Vlade, na čelu sa Dritanom Abazovićem? Kakve konkretne korake po pitanju pomoći izbjeglicama?

"Najprije očekujemo i sigurni smo da će nova Vlada odlučno stati na stranu Ukrajine i osuditi rusku agresiju i da će efikanso sprovoditi sankcije, što je najvažnije za vas kao državu koja je na putu članstva u Evropskoj uniji. Što se tiče pitanja naših izbjeglica u Crnoj Gori, ja sam sigurna da će dolaskom nove Vlade ta tehnička pitanja koja još uvijek nijesu riješena, sada brzo regulisati", ukazala je Fijalka.

Za kraj su je novinari upitali kakvu pomoć pružaju ukrajinskim izbjeglicama, te da li uspijevaju da odgovore na sve upite?

"Mi im pružamo neophodne informacije kako da dobiju status, zdravstveno osiguranje, školovanje djece , mogućnost zaposlenja. Većina od njih prvi put dolazi u Crnu Goru i nemaju nikakve informacije. Pomažu nam međunarodne organizacije i Crveni krst Crne Gore kako bi smo im omogućili koliko toliko normalan status ovdje", zaključila je Fijalka.