Vlaović je danas preuzela dužnost od dosadašnjih ministarki javne uprave, digitalnog društva i medije Tamare Srzentić i prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić. 

Vlaović je prilikom susreta sa Srzentić kazala da će to ministarstvo biti posvećeno da se crnogorskoj medijskoj zajednici pruži snažna podrška kroz unapređenje medijskog okruženja, kako bi se osigurali uslovi za nesmetan rad i afirmaciju slobode medija. 

„Informisana sam da je završena javna rasprava o Medijskoj strategiji koja je i nastala u konsenzusu sa medijskom zajednicom. Mislim da nam taj dokumenet daje  važne smjernice kako da uredimo medijsko tržište i dobru osnovu da kroz izmjene tri važna medijska zakona iskoristimo priliku da postavimo zdrave osnove za razvoj sektora“, poručila je Vlaović.

To su, kako je dodala, i obaveze prema evropskim partnerima, koji su u posljednjem Izvještaju o napretku ponovili ocjene o snažnoj polarizovanosti medijske scene i slabim mehanizmima samoregulacije. 

„Sa posebnom pažnjom ćemo se odnositi na pitanja koje nas sve zabrinjavaju, a to su sve učestaliji i nerazriješeni napadi na novinare i njhovu imovinu, kao i širenje dezinformacija i govora mržnja. Očekujem da će izmjene Krivičnog zakonika koje predviđaju strožije kazne i šalju poruku da će ometanje novinara u radu biti strogo sankcionisano, preventivno uticati na smanjenje broja napada na novinare i novinarke, a mi ćemo kao država jačati međusektorsku saradnju, koja treba da pruži brz odgovor u rasvjetljavanju neriješenih slučajeva“, istakla je Vlaović.

Srzentić je poručila da je 42. Vlada zatekla medijsko tržiste iscrpljeno od dugogodišnje krize koja je pogodila taj sektor, ali je mnogo urađeno na pokretanju brojnih procesa koji potvrđuju „da smo na dobrom putu da uredimo medijsku scenu na kojoj će mediji slobodno govoriti, raditi u bezbjednom okruženju i na uređenom tržištu“. 

„Ohrabruje da je na ovogodišnjoj listi indeksa medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF), Crna Gora sa prošlogodišnjeg jako lošeg 104. mjesta skočila na 63. U prethodnom periodu smo uložili napore u rješavanje lošeg socio-ekonomski položaj novinara/ki i usmjerili podršku i pomoć kako bi se omogućila održivost medija, sačuvala radna mjesta, povećao medijski pluralizam i unaprijedila medijska scena kroz razne aktivnosti“, kazala je Srzentić.

Vlaović je, tokom sastanka sa Bratić, pojasnila da je dugogodišnje iskustvo u sektoru kulture, prvo kao istoričarake umjetnosti, a paralelno i kao saradnice u nastavi  na fakultetu, obavezuje da od starta bude dobar slušalac svih u sektoru koji će ukazati na probleme i ograničenja zbog kojih naša kultura stagnira, a sa svojim timom će, kako je dodala, nuditi proaktivna rješenja, kojima će se stvoriti uslovi za napredak kulture. 

Ona je istakla da će se raditi na više frontova i biće pokrenut važan proces izrade nacionalnog programa razvoja kulture 2022-2026 u skladu sa Zakonom o kulturi. 

“Ovaj dokument bi trebalo da nam trasira put realnog razvoja svih segmenata naše kulture, adresira sve probleme i ponudi rješenja. Zato ću i na početku manadata posjetiti sve institucije/organizacije kulture na lokalnom i nacionalnom nivou, isto u centru, na sjeveru ili jugu, i razgovarati sa što većim brojem zaposlenih u ovom sektoru”, rekla je Vlaović.

Smatra da je potrebno intenzivirati rad na izmjenama i dopunama zakonske regulative iz oblasti kulture i da je našoj kulturi potreban strateški pristup za jačanje međunarodne saradnje i predstavljavanje Crne Gore na međunarodnom nivou, kao i inteziviranje aktivnosti programa pristupanja EU. 

“Isti strateški odgovor za razvoj moramo punuditi i jačanju nezavisne kulturne scene i jačanju kadrovskih kapaciteta u kulturi. Imamo mnogo izazova, kao na primjer kako unaprijediti sisteme zaštite kulturne baštine i jačati mehanizme za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara i njihovo stavljanje u funkciju održivog korišćenja”, kazala je Vlaović.