Okupljenima se obratio i građanski aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković, sa porukom da Belveder predstavlja opštegrađanski koncept koji pripada svakom građaninu i koji važi u svakom dijelu Crne Gore.

"Belveder su naša Prijestonica i naš Glavni grad Podgorica, ali Belveder je istovremeno i u našem Nikšiću, i u Pljevljima, u Herceg Novom, u Budvi i Bijelom Polju, u Petnjici, Kolašinu, Šavniku, Plavu, Mojkovcu. Belveder je u Malesiji, u Baru i Ulcinju, Belveder je i u Rožajama, i na Žabljaku, i u Tivtu i Kotoru, u našoj Andrijevici i Beranama. Belveder su danas Danilovgrad i Plužine. Belveder je cijela Crna Gora, svaki njen dio u kojem se zastupaju i brane ljudska prava, dostojanstvo i građanski i antifašistički karatker naše zemlje.

Priśetimo se svi naših predaka koji su položili živote za slobodnu Crnu Goru, naših najmilijih koji više nijesu sa nama, koji su se preselili na onaj svijet, a sanjali su slobodnu i dostojanstvenu Crnu Goru. Zahvalimo im što su nas podigli, vaspitali i podučili da ne pristajemo na izdaju svoje domovine i da Crna Gora mora biti dom za sve koji u njoj žive", kazao je Zeković.

Ističe da današnjim i okupljanjem od 5. septembra 2021. poručuju da ljudska prava imaju veliko značenje u našim životima. Dodaje da "nikada nećemo pristati na njihovo kršenje i ignorisanje, niti podržavati diskriminaciju drugih".

Foto: Cetinjski list

Saradnik na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore Nemanja Batrićević, poručio je da “onaj pred kime Cetinje zatvori svoja vrata, ne može vladati Crnom Gorom”.

"Dvije stotine godina negiranja nacije. Dvije stotine godina otimanja kulture. Dvije stotine godina potiranja crnogorske nezavisnosti. To su razlozi koji su dva puta u potonjih 85 godina crnogorske patriote doveli na Belveder.

Ovđe nas je dovelo njihovo odbijanje da konačno shvate da onaj koji na Crnu Goru računa kao na svoju večeru, na kraju uvijek ostane gladan. Ovđe nas je dovela nikad naučena lekcija da onaj pred kime Cetinje zatvori svoja vrata, ne može vladati Crnom Gorom", saopštio je Batrićević.

U prvim belvederskim demonstracijama 1936. godine, navodi da je ubijeno šest crnogorskih mladića. U smrt su kako dodaje, otišli pjevajući o otetoj nam državi i prognanoj dinastiji, tražeći svoje nacionalne i demokratske slobode. No, prema njegovim riječima, duh Belvedera brzo je stigao njihove krvnike.

"Samo 5 godina kasnije, u buktinji Trinaestojulskog ustanka, od tkanine krstaš-barjaka, koji iz njihovih ruku ni smrt nije mogla otrgnuti, sašivene su prve zvijezde petokrake koje će uskoro obasjati oslobođenu Crnu Goru.

Istorija je šćela da se krik antifašizma ponovo prolomi ovim klancem. Da potomci crnogorskih federalista i komunista ponovo stanu pred streljački vod karađorđevićevskih sluga, odlučni da Cetinje neće biti nova Srebrenica i da Crnogorci neće nestati kao pečurke poslije kiše", kazao je on.

Dodaje da nema ljepšega dana od 9. maja ni ljepšega mjesta od ovoga da pošaljemo poruku staroj-novoj Vladi da odustane od kriminalizacije Belvedera i progona učesnika cetinjskih protesta, prenosi CDM.