"Dovoljno je samo dodatno dizanje tenzija i širenje osjećaja uznemirenosti kako bi se održavala nestabilnost regije na određenoj razini. No, EU je ipak prepoznala rizike, zbog čega i jeste pojačana vojna prisutnost zemalja članica EU, konkretno u Bosni i Hercegovini.

Dakle, Zapadni Balkan Rusiji trenutno nije aktivni prioritet jer već postojeći strah od mogućeg rasplamsavanja sukoba predstavlja dovoljno djelotvorno sredstvo pritiska. Moramo uzeti u obzir i da Rusija danas trpi ozbiljne gubitke, pritisnuta je sankcijama i uprkos svojoj nekadašnjoj finansijskoj i svakoj drugoj vrsti moći, nema više sredstava da bi uspješno materijalizirala svoje ambicije na Zapadnom Balkanu", kazao je Picula Pobjedi.

Jasno je da je rat u Ukrajini i te kako promijenio geopolitičke odnose zbog čega će, naveo je on, Zapad sada više pažnje morati obraćati situaciji na Zapadnom Balkanu. Čak su, dodao je, i rusofilske zemlje, članice Evropske unije, pod političkim i ekonomskim pritiskom.

"O ishodu rata u Ukrajini zavisi i sigurnost čitave Evropske unije, a ne samo Zapadnog Balkana. Ukoliko se nastavi razaranje Ukrajine, kao i eskalacija napetosti u Moldaviji ili na Baltiku, sigurnost cijelog kontinenta može biti dovedena u pitanje. Dakle, ruska infiltracija uz povremene agresivne manifestacije te politike na ovom području postoje već dugo, samo je neizvjesnost, izazvana invazijom na Ukrajinu, dobila nove oblike", rekao je Picula Pobjedi.