Međutim, daleko od entuzijazma zbog pobjedničkog nastupa Ukrajine na tom festivalu tabora, plitke simbolike i lošeg engleskog jezika, najmoćnije prijestonice kontinenta počele su da pjevaju drugačiji repertoar.

Nakon nedjelja provedenih u strahu šta bi se dogodilo ako Rusija zgazi Ukrajinu, zapadne evropske lidere sada brine šta bi se zapravo moglo dogoditi ako Ukrajina pobijedi. Zbog nedavnog uspjeha Ukrajine i istjerivanja ruskih trupa sa dijela okupirane teritorije, lideri od Francuske do Italije i Njemačke shvataju da je nekada nezamisliva pobjeda Ukrajine sada očigledno moguća.

Čak i dok evropski lideri javno saosjećaju sa ukrajinskom borbom i u pojedinim slučajevima čine velike napore da podrže tu zemlju, oni takođe strahuju da bi ono što je francuski predsjednik Emanuel Makron prošle nedjelje nazvao “ poniženjem” Rusije moglo stvoriti cijeli niz novih problema, kazali su zapadni zvaničnici.

Foto: Reuters

Jedna od velikih bojazni jeste da bi ukrajinska pobjeda mogla destabilizovati Rusiju, učiniti je još nepredvidivijom i dodatno onemogućiti normalizaciju energetskih veza. Zbog toga se pojedine zapadne prijestonice tiho zalažu za rješenje konflikta koje bi “sačuvalo obraz”, čak i po cijenu dijela ukrajinske teritorije.

Mada su Makron i njemački kanceral Olaf Šolc u više navrata kazali da je na Ukrajini da postavi uslove obustave neprijateljstava, nedavno su naglasili da su naklonjeni primirju i to što je prije moguće.

”Mi nijesmo u ratu sa Rusijom”, kazao je prošle nedjelje Makron pred Evropskim parlamentom u Strazburu, naglašavajući da je evropska “dužnost da bude uz Ukrajinu kako bi postigla primirje, a zatim izgradila mir”.

Makron je takođe objavio da će, nakon što mir bude ostvaren, Evropa morati da izgradi nove “balanse bezbjednosti” - što je fraza koja je aktivirala zvona za uzbunu u državama Centralne i Istočne Evrope, gdje je smatraju šifrom za nagrađivanje Putina u vidu uticaja na dešavanja na njihovoj teritoriji.

Bez zahtjeva da Rusija povuče trupe

Šolc je poručio nešto slično u petak tokom dugog telefonskog razgovora sa Putinom. Nakon razgovora, Šolc je preko Tvitera naveo da je u razgovoru sa Putinom forsirao tri stavke, od kojih je prva: “U Ukrajini, što je prije moguće, mora doći do primirja”.

Primjetno je da zahtjev da se Rusija smjesta povuče i povuče sve svoje snage sa teritorije Ukrajine nije bio među stavkama. U intervjuu tokom vikenda za njemački “T onlajn”, Šolc, koji je odgodio slanje teškog oružja Ukrajini, kazao je da će Njemačka nastaviti da podržava sankcije protiv Rusije i pritom je ponovio poziv za diplomatsko rješenje.

Nakon sastanka sa američkim predsjednikom Džoom Bajdenom u Vašingtonu prošle nedjelje, italijanski premijer Mario Dragi takođe je kazao da je vrijeme da se razmišlja o mirovnom dogovoru.

Dragi i Bajden, Foto: Reuters

”Saglasili smo se da moramo nastaviti da podržavamo Ukrajinu i vršimo pritisak na Moskvu, ali takođe da počnemo da postavljamo pitanje kako izgraditi mir”, kazao je on novinarima, dodajući da ti napori takođe moraju uključivati Ukrajinu.

”Narod želi da razmišlja o mogućnosti uspostavljanja primirja i ponovnog početka kredibilnih pregovora. Takva je situacija u ovom trenutku. Mislim da treba duboko da razmislimo kako da se time pozabavimo”, kazao je Dragi.

Čak i dok naglašavaju podršku Ukrajini, činjenica da lideri najveće tri države EU pričaju gotovo identično o mirovnim pregovorima i to u trenutku kada je Kijev imao prednost na frontu ukazuje na to da ova trojka pokušava da izvrši pritisak na ukrajinske lidere da pregovaraju.

Za sada, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne pristaje na to.

”Želimo da ruska vojska napusti našu zemlju - mi nijesmo na ruskoj zemlji”, kazao je Zelenski u četvrtak u intrevjuu za italijanski javni servis RAI.

”Nećemo pomoći Putinu da sačuva obraz plaćajući to našom teritorijom. To bi bila nepravda”. Makron “uzalud” traži “izlaz za Rusiju”, dodao je Zelenski.

Ukrajinski zvaničnici tvrde da bi svaki ustupak Moskvi po pitanju teritorije - uključujući i Krim - otvorio vrata za buduće ruske upade u njihovu teritoriju.

Različita retorika u SAD i Evropi

Pozivi evropskih lidera na pregovore sa Rusijom u suprotnosti su sa američkom politikom. Ministar odbrane SAD Lilojd Ostin kazao je nakon posjete Kijevu krajem aprila da Vašington vjeruje da Ukrajina “može da pobijedi”.

Odgovarajući na pitanje o Dragijevim pozivima na mirovne pregovore, Karen Donfrid, pomoćnica državnog sekretara za Evropu, kazala je da mada SAD vjeruju da će konflikt na kraju biti riješen kroz diplomatiju, prioritet administracije ostaje pomoć Ukrajini da se odbrani.

”Naš fokus danas je na jačanju Ukrajine na frontu, tako da kada dođe vrijeme, Ukrajina ima što je moguće veći uticaj za pregovaračkim stolom”, kazala je ona prošlog petka.

Za sada, Vašington nije zabrinut da slabi evropska podrška koaliciji koju predvode SAD. Jedan visoki američki zvaničnik naglasio je da takve evropske debate nijesu ništa novo i da i dalje postoji generalno jedinstvo svrhe, ističići na spremnost država počev od Slovačke do Njemačke da Ukrajinu snabdiju oružjem.

”Naravno da brinemo zbog podjela, ali ja mislim da saveznici zakođe shvataju kakvi su ulozi”, kazao je taj zvaničnik. “Pogledajte EU. Godinama su se svađali oko ruske nafte i gasa, ali odjednom misle da mogu uvesti zabranu. To je istorijski”.

Ipak, podjele između najvećih evropskih država, istočnih članica EU i SAD su očigledne i nijesu ograničene samo na političku klasu.

Nedavno istraživanje sprovedeno u 27 zapadnih država pokazalo je da je podrška kontinuiranom diplomatskom angažmanu sa Rusijom značajno snažnija u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj nego u SAD ili Poljskoj. Isti trend je očigledan i po pitanju oružane pomoći Ukrajini, sa slabijom podrškom u velikim zapadnim evropskim državama.

Đuzepe Konte, bivši italijanski premijer i lider Pokreta pet zvjezdica, koji je dio Dragijeve široke koalicije, kazao je da je EU potrebna “uviđavnija strategija”.

”Cijela EU, nakon ove početne faze u kojoj smo pomagali naoružanjem, treba da se fokusira na pregovore i primjenu pritiska za političko rješenje”, kazao je on.

Mada je važno da Evropa “ne spusti gard” pred Putinom, Konte je kazao da EU takođe ne treba da zanemari osnovnu realnost: “Rusija je tamo i tamo će ostati”.

Politiko/Vijesti