Ona je u emisiji "Dobro jutro Crna Goro" na Radio televiziji Crne Gore (RTCG) saopštila da želi da vjeruje da smo dovoljno blizu članstvu u EU da možemo da se nadamo da "agenda 2025 još uvijek vrijedi za Crnu Goru".

Ako bismo do kraja godine dobili završna mjerila za oblast vladavine prava, to bi bila inicijalna kapisla koja bi sve mogla da pokrene, jer bi sljedeće dvije godine bile godine kad bi se klasterski moglo pristupiti pregovaračkim poglavljima.

Crnoj Gori se, kako je rekla, sada otvara prilika da može da se bori za agendu 2025: "Zašto ne probati u narednih tri godine uraditi nešto po tom pitanju, dokazati da se pregovori mogu zatvoriti onako kako treba".

Ističe da je Crna Gora pod velikim monitoringom međunarodnih i evropskih institucija: "Kratak je mandat, velika je i heterogena vlada, ali nadajmo se da će uspjeti da se fokusiraju na prioritete koje su sami definisali".

"Ako sada Crna Gora iskoristi priliku '2025', onda definitivno može pristupanje još uvijek jedne zemlje. Ako ne iskoristimo, mi idemo u karavan. To je neminovno. I onda ovako šareni - ko zna kad", ocijenila je Đurović.

Kad je u pitanju inicijativa "Otvoreni Balkan", Đurović je rekla da je to politički projekat koji ne odgovara Crnoj Gori zato što donosi preliberalan režim, izmaklu kontrolu granica, ugrožavanje vladavine prava, potencijalni trafiking...

Ona se osvrnula i na 16 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, navodeći kako je ovo bio izazovan period za Crnu Goru.

"Crna Gora se vratila na međunarodne odnose, postala je članica UN-a, da je ekonomski održiva i da može da bude partner drugim državama danas", rekla je Đurović.

Smatra da je Crna Gora imala dobru dinamiku pregovora do 2010. godine, nakon čega smo poćeli da usporavamo: "Međutim, nakon promjena 2020. se tek usporilo, imali smo radikalan rez na pregovaračkim strukturama, trebalo je vremena da oni počnu da rade. U međuvremenu je vlada završila mandat".

U ovih 16 godina nezavisnosti bilo je, kaže, dosta dobrih rezultata: "Ekonomisti bi rekli da je bila prosječna stopa rasta 2.6, da je došlo gotovo osam milijardi investicija, da je BDP porastao, da smo blizu 50 odsto evropskog prosjeka. Bilo je dosta infrastrukturnih projekata".

Đurović kaže da regonalni razvoj i smanjenje razvoja u razvijenosti ostaje jedan od najvećih izazova za Crnu Goru.