Zašto ne mogu, kako Ustav Crne Gore nalaže Crnogorci i Bošnjaci biti zastupljeni u bjelopoljskoj policiji onoliko koliko su zastupljeni na lokalnom nivou? Zašto nema ni jedan Crnogorac i Bošnjak na rukovodećim mjestima u bjelopoljskoj policiji?  Zašto službenika srpske nacionalnosti ima tri puta više zastupljeno u bjelopoljskoj policiji,  nego što im  to po Ustavu pripada? 

Srba u Bjelopoljskoj policija ima preko 85% , a zastupljeni su na lokalnom nivou 37% dok Crnogoraca i Bošnjaka u policiji ima oko 10-13% a zastupljeni su na lokalnom nivou preko 60% .

Zašto kršenje ustava Crne Gore, član 79, tačka 10 , diskriminacija na nacionalnoj vjerskoj osnovi od strane menadžmenta bjelopoljske policije ne smeta toliko građanskim partijama u Bijelom Polju DPS, URA, SDP, SD, Bosnjackoj partiji, 21 Maj ?

Zašto ove partije koje se prestavljaju kao građanske ne rade u interesu građana,nego žmure na goruće probleme u našem društvu, šta je svrha postojanja ovih partija, i da li su one uopšte građanske kada se ne bore iskreno za ravnopravnost svih građana ?

Pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jemče se prava i slobode koja mogu koristiti pojedinačno i u zajednici sa drugima: Ustavom Crne Gore članom 79 stav 1. tačka 10: na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave."

Menadžment bjelopoljske policije na čelu sa Radovanom Tončićem, Veselinom Novovićem, Slobom Lukovićem, i  granične policije na čelu sa Vladimirom Konatarom su organizovano sa predomišljajem  u produženom trajanju počinili više teških krivičnih djela na štetu službenika policije crnogorske, bosnjacke -muslimanske naciinalnosti.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori reagovao je povodom navoda o diskriminaciji Crnogoraca, Bošnjaka-Muslimana u bjelopoljskom Centru bezbjednosti na čijem je čelu Radovan Tončić. Grupa građana je optužila Tončića da je sproveo "etničko čišćenje u bjelopoljskoj policiji" diskriminišući Crnogorce, Bošnjake i Muslimane pri zapošljavanju, budući da nijesu procentualno zastupljeni u policiji i na rukovodećim pozicijama koliko im po Ustavu pripada, čineći tako da se osjećaju nesigurno. Ombudsman je uputio preporuku Upravi policije da u roku od 30 dana od dana prijema iste dostavi informaciju o radnjama i mjerama planiranim radi sprovođenja ustavnih i zakonskih načela u vezi sa implementacijom ove preporuke.

Mišljenje i obrazloženje Zaštitnika prenosimo u nastavku u cjelosti.

"1. Zaštitnik je po službenoj dužnosti pokrenuo postupak saglasno odredbi člana 28 stav 2 Zakona o zaštitniku/ci Ijudskih prava i sloboda, na osnovu saznanja iz pisma - obraćanja grupe građana iz Bijelog Polja, kojom je zbog diskriminacije ukazano na nezastupljenost manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u strukturi rukovodnog kadra u Centru bezbjednosti Bijelo Polje. Postupak je pokrenut radi ispitivanja povrede prava na jednakost, a u vezi sa odredbom člana 79 stav 5 Ustava Crne Gore.

2. U obraćanju grupe građana navodi se da se u strukturi rukovodnog kadra u Centru bezbjednosti Bijelo Polje sprovodi diskriminacija prema pripadnicima Bošnjačkog naroda kada je u pitanju zapošljavanje; da su putem sredstava javnog informisanja, na lokalnom nivou, upoznati da su izvršene kadrovske promjene u CB Bijelo Polje kao i u regionalnom centru granične policije za čitav sjever Crne Gore, koji je smješten u Bijelom Polju; da su kadrovskim promjenama postavljeni rukovodioci organizacionih jedeinica: načelnik CB, načelnik Granične policije za sjever Crne Gore i njegova tri zamjenika, komandir policije u CB, komandir stanice Granične policije za Bijelo Polje, načelnik Kriminalističke policije za Bijelo Polje; da nijedno od ovih najbitnijih mjesta u sektoru bezbjednosti u Bijelom Polju nije popunjeno pripadnikom iz reda Bošnjačkog naroda; da je ukupno 10 rukovodećih mjesta u policiji i nijedno ne pokriva pripadnik Bošnjačkog naroda.

3. U cilju utvrđivanja pravno relevantnih činjenica i okolnosti, Zaštitnik je, saglasno odredbama člana 35 Zakona o zaštitniku/ci, pokrenuo postupak i aktom br. 01-536/21, od 14. septembra 2021. godine tražio izjašnjenje od Uprave policije - Centra bezbjednosti Bijelo Polje na navoda iz obraćanja grupe građana i da se izjasne o nacionalnoj strukturi zaposlenih u CB Bijelo Polje, odnosno zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

4. Nakon što je Zaštitnik uputio zahtjev Upravi policije - Centru bezbjednosti Bijelo Polje isti je, aktom 20. br. 215/21-6805/2, od 24. septembra 2021. godine, dostavili traženo izjašnjenje, u kome je navedeno: "Da Centar bezbjednosti Bijelo Polje ne vodi evidenciju o nacionalnoj strukturi zaposlenih odnosno zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica što se odnosi na sve kategorije radnih mjesta uključujući i rukovodeća radna mjesta". Napomenuli su da su u prethodnom periodu na zahtjev drugih rađene anonimne ankete po tom pitanju na dobrovoljnoj osnovi, ali da rezultate sprovedenih anketa ne posjeduju".

ČINJENICE I OKOLNOSTI PREDMETA

5. Na osnovu sprovedenog ispitnog postupka, izjašnjenja i relevantnog prava proizilazi da Uprava policije ne vodi evidenciju o nacionalnoj strukturi zaposlenih u Centru bezbjednosti Bijelo Polje, te da nijesu poznati podaci o zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. Takođe, proizilazi da su u prethodnom periodu na zahtjev drugih rađene anonimne ankete po tom pitanju na dobrovoljnoj osnovi ali da rezultate sprovedenih anketa ne posjeduju.

RELEVANTNO PRAVO

6. Ustav Crne Gore:

Član 6 

Crna Gora jemči i štiti prava i slobode. Prava i slobode su nepovredivi. Svako je obavezan da poštuje prava i slobode drugih.

Član 8 

Zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu. Neće se smatrati diskriminacijom propisi i uvođenje posebnih mjera koji su usmjereni na stvaranje uslova za ostvarivanje nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti i zaštite lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju. Posebne mjere se mogu primjenjivati samo dok se ne ostvare ciljevi zbog kojih su preduzete.

Prava i slobode ostvaruju se na osnovu Ustava i potvrđenih međunarodnih sporazuma. Svi su pred zakonom jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo.

Član 79 stav 1 tačka 10

Pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jemče se prava i slobode koja mogu koristiti pojedinačno i u zajednici sa drugima: 10) na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave."

7. Zakon o zabrani diskriminacije ("Službeni list Crne Gore", br. 046/10, 040/11, 018/14, 042/17):

„Član 2 str. 1 i 2

Zabranjen je svaki oblik diskriminacije, po bilo kom osnovu.

Diskriminacija je svako pravno ili faktičko pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje postupanja prema jednom licu, odnosno grupi lica u odnosu na druga lica, kao i isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva nekom licu u odnosu na druga lica, koje se zasniva na rasi, boji kože, nacionalnoj pripadnosti, društvenom ili etničkom porijeklu, vezi sa nekim manjinskim narodom ili manjinskom nacionalnom zajednicom, jeziku, vjeri ili uvjerenju, političkom ili drugom mišljenju, polu, promjeni pola, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji i/ili interseksualnim karakteristikama, zdravstvenom stanju, invaliditetu, starosnoj dobi, imovnom stanju, bračnom ili porodičnom stanju, pripadnosti grupi ili pretpostavci o pripadnosti grupi, političkoj partiji ili drugoj organizaciji, kao i drugim ličnim svojstvima."

Član 5

Propise i posebne mjere koji su usmjereni na stvaranje uslova za ostvarivanje nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti i zaštite lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju mogu donositi, odnosno uvoditi i sprovoditi, u okviru svojih nadležnosti i ovlašćenja državni organi, organi državne uprave, organi jedinica lokalne samouprave, javna preduzeća i druga pravna lica koja vrše javna ovlašćenja (u daljem tekstu: organi), kao i druga pravna i fizička lica. Mjere iz stava 1 ovog člana primjenjuju se srazmjerno potrebama i mogućnostima i traju do ostvarenja ciljeva koji su tim mjerama utvrđeni.

Član 16 stav 1

Zabranjena je diskriminacija po nekom od osnova iz člana 2 stav 2 ovog zakona lica koja traže zaposlenje, kao i zaposlenih, odnosno lica koja po nekom drugom osnovu obavljaju rad kod poslodavca."

8. Zakon o manjinskim pravima i slobodama ("Službeni list Republike Crne Gore", br. 031/06, 051/06, 038/07, Službeni list Crne Gore", br. 002/11, 008/11, 031/17):

„Član 25

Manjinski narodi i druge manjinske nacionalne zajednice imaju pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne uprave. O zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, u smislu stava 1 ovog člana, staraju se nadležni organi zaduženi za kadrovska pitanja, u saradnji sa savjetima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica."

9. Zakon o unutrašnjim poslovima ("Službeni list Crne Gore", br. 44/12, 36/13, 01/15, 87/18):

„Član 86

Prilikom popune radnih mjesta policijskih službenika, pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica osigurava se srazmjerna zastupljenost, shodno Ustavu i zakonu."

10. Zakon o zaštitniku/ci Ijudskih prava i sloboda Crne Gore ("Službeni list Crne Gore", br.42/11,32/14 i 21/17):

„Član 41 stav 1

Nakon završetka ispitivanja povrede Ijudskih prava i sloboda Zaštitnik daje mišljenje o tome da li je, na koji način i u kojoj mjeri došlo do povrede Ijudskih prava i sloboda."

11.Protokol broj 12 uz Evropsku konvenciju o zaštiti Ijudskih prava i osnovnih sloboda određuje:

„Član 1

Uživanje svih prava određenih zakonom osiguraće se bez diskriminacije po bilo kom osnovu kao što je pol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ill socijalno porijeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status.
Niko ne smije biti diskriminisan od strane javnih tijela na bilo kojoj osnovi kako je navedeno u stavu 1.

12.Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina Savjeta Evrope (1994):

„Član 4

Strane ugovornice se obavezuju da će pripadnicima nacionalnih manjina garantovati ravnopravnost pred zakonom i jednaku zakonsku zaštitu. U tom smislu zabranjena je bilo kakva diskriminacija na osnovu pripadnosti nacionalnoj manjini.
Strane ugovornice se obavezuju da usvoje, gdje je potrebno, odgovarajuće mjere kako bi u svim oblastima ekonomskog, društvenog, političkog i kulturnog života obezbijedile punu i stvarnu jednakost pripadnika nacionalne manjine i pripadnika većine. U tom pogledu će voditi računa o specifičnim uslovima pripadnika nacionalnih manjina. 3. Mjere usvojene shodno stavu 2. neće se smatrati aktom diskriminacije."

13. Direktiva Savjeta 2000/43/EZ od 29. juna 2000. o sprovođenju principa jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko porijeklo određuje:

Svrha ove Direktive jeste utvrditi okvir za borbu protiv diskriminacije na osnovu rasnog ili etničkog porijekla s ciljem ostvarenja principa jednakog postupanja u državama članicama. (član 1) U okvirima ovlašćenja prenesenih na Zajednicu, ova direktiva se primjenjuje na sve osobe, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, uključujući javna tijela, s obzirom na: (a) uslove za pristup zapošljavanju, samostalnim djelatnostima i radu, uključujući i kriterijume za odabir i uslove pri zapošljavanju, bez obzira na granu djelatnosti te na svim nivoima profesionalne hijerarhije, uključujući i napredovanje [...] (čl. 3, st. 1 (a)) S ciljem osiguravanja potpune jednakosti u praksi, načelo jednakog postupanja ne sprječava državu članicu da zadrži ili usvoji posebne mjere radi sprječavanja ili nadoknade zbog nepovoljnog položaja povezanog s rasnim ili etničkim porijeklom. (član 5)

14. Preporuke OEBS-a za rad policije u multietničkim društvima, februar 2006. godine II.

REGRUTOVANJE I ZASTUPLJENOST 

4. Sastav policije - na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou, na višim i nižim položajima, kao i civilni saradnici -treba da održava raznolikost stanovništva. Treba aktivno unapređivati javnu predstavu o policiji kao tiijelu koje odražava etničku sliku stanovništva.

5. Treba postaviti statističke ciljeve radi poboljšanja ravnomjerne etničke zastupljenosti u policiji i uvesti praćenje etničkog sastava policije radi mjerenja napretka.

6. Treba podstaći zapošljavanje pripadnika manjina nedovoljno zastupljenih u sastavu policije. Odgovarajuće inicijative treba da uključuju posebne mjere koje će ohrabrivati kandidate i pomagati im da dostignu potrebne standarde, kao i korake za eliminisanje svih posrednih i neposrednih diskriminatornih prepreka.

7. Takođe treba uvesti mjere koje će osigurati da policajci manjinskog porijekla budu prihvaćeni i da se prema njima ravnopravno postupa u samoj policiji s ciljem obezbjeđivanja neutralne radne sredine, kao i da imaju jednake mogućnosti za napredovanje.

ZAKLJUČNA OCJENA

15. Zaštitnik je po službenoj dužnosti, a na osnovu saznanja iz pisma - obraćanja grupe građana iz Bijelog Polja, pokrenuo postupak ispitivanja povrede prava na jednakost pri zapošljavanju po osnovu nacionalne pripadnosti, a u vezi sa povredom ustavne garancije kojom se pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jemči pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave. Stoga, stavovi iznijeti u ovom mišljenju proizilaze iz materijalnog prava koje garantuje jednakost u pravima i pred zakonom bez obzira na lična svojstva pojedinaca i uređuje primjenu posebnih mjera radi stvaranja uslova za ostvarivanje nacionalne ravnopravnosti.

16. Na osnovu sprovedenog ispitnog postupka proizilazi da Uprava policije ne vodi evidenciju o nacionalnoj strukturi zaposlenih, te da nije obezbijedila neophodne pretpostavke za praćenje zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica na mjestima visokorukovodnog kadra u Centru bezbjednosti Bijelo Polje.

16.1. Iz dostavljenog izjašnjenja Uprave policije, CB Bijelo Polje proizilazi da su u prethodnom periodu na zahtjev drugih rađene anonimne ankete po tom pitanju na dobrovoljnoj osnovi ali da rezultate sprovedenih anketa ne posjeduju. S tim u vezi, ostaje nejasno sa kojim ciljem se sprovode ove ankete jer rezultate istih ne posjeduje Uprava, bez obzira što su na dobrovoljnoj osnovi sprovedene.

17. Ustavna garancija na srazmjernu zastupljenost pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave obavezuje organe i službe zadužene za kadrovska pitanja da prate zastupljenost pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, kako bi se stvorili početni uslovi za primjenu posebnih mjera tamo gdje podaci ukazuju na podzastupljenost i potrebu ispravljanja nejednakosti. Srazmjernom, proporcionalnom, pravovremenom i kontinuiranom primjenom posebnih mjera osnažuje se borba protiv etničke odnosno nacionalne diskriminacije u svim njenim pojavnim oblicima i štetnim posljedicama koje izaziva.[1]

18. Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina obavezuje države ugovornice na razvoj pune i efikasne ravnopravnosti između pripadnika nacionalne manjine i pripadnika preovlađujućeg stanovništva. U tom smislu, izraženi su zahtjevi da ugovornice usvoje posebne mjere koje uzimaju u obzir specifične uslove ciljne grupe u podređenom položaju, koje treba da budu "odgovarajuće" tj. u skladu s načelom proporcionalnosti, da bi se izbjeglo kršenje prava drugih kao i diskriminacija protiv drugih. To načelo zahtijeva, između ostalog, da posebne mjere ne prekorače po svom trajanju ili domašaju mjeru potrebnu da bi se postigao cilj pune i efikasne ravnopravnosti.

19. U okolnostima da posebne mjere nijesu u suprotnosti sa načelima ravnopravnosti i nediskriminacije, njihovom adekvatnom primjenom može se obezbijediti pripadnicima nacionalnih manjina stvarna ravnopravnost koja, između ostalog, pretpostavlja i srazmjernu zastupljenost u organima javne vlasti. Zaštitnik podsjeća da primjena posebnih mjera nije kratkoročan proces, već ukazuje na obavezu da organi i kadrovske službe zadužene za praćenje ovih pitanja dosljedno i na statistici zasnovano preduzimaju kontinuirane mjere radi stvaranja uslova za ostvarivanje nacionalne ravnopravnosti. Obaveza je organa da u postupcima zasnivanja radnog odnosa paze sa dužnom pažnjom na zastupljenost pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

20. Srazmjerna zastupljenost može se postići jedino u okolnostima praćenja nacionalne strukture zaposlenih i prijavljenih kandidata/kinja koji se o ovom pitanju izjašnjavaju na dobrovoljnoj osnovi. Na to posebno ukazuju preporuke OEBS-a o policiji u multietničkim društvima, sa jasnim naglaskom na "postavljanje statističkih ciljeva radi poboljšanja ravnomjerne etničke zastupljenosti u policiji i praćenje etničkog sastava policije". Na drugi način se nije moguće odrediti prema ovom pitanju, pa je nesporna obaveza Uprave policije da u okviru strateške orijentacije, kao i u svakom pojedinačnom slučaju zasnivanja radnog odnosa svih kategorija, pa i visoko-rukovodnog kadra, pristupi stvaranju pretpostavki za sprovođenje mjera u odnosu na zastupljenost manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u ukupnoj strukturi zaposlenih.

21. Podsjećamo, da je Zaštitnik već povodom konkretne stvari u predmetu broj: 01-284/19- 4, od 23. septembra 2019. godine, donio mišljenje sa preporukama Upravi policije.[2]

22. Kod činjenice da se u predmetu odlučivanja nije prigovaralo pojedinačnoj povredi prava na jednakost pri zapošljavanju u Centru bezbjednosti Bijelo Polje, te da se na osnovu raspoloživih podataka nije mogla utvrditi nacionalna struktura visoko-rukovodnog kadra, Zaštitnik

PREPORUČUJE

Upravi policije - CB Bijelo Polje

Da u okviru implementacije strateških dokumenata vodi računa o zastupljenosti manjina u službi;
Da u cilju sprovođenja principa sadržanog u članu 86 Zakona o unutrašnjim poslovima i prilikom zasnivanja radnog odnosa pristupi praćenju zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, kako bi se obezbijedile pretpostavke za ostvarivanje ustavne garancije iz člana 79 stav 1 tačka 10 Ustava Crne Gore;
Da u postupku primjene navedenih načela kontinuirano sarađuje sa Upravom za kadrove i Ministarstvom za Ijudska i manjinska prava Vlade Crne Gore u okviru kojih se već sprovode inicijative za praćenje zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u organima javne vlasti.

Uprava policije Crne Gore - CB Bijelo Polje dužna je da u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja dostavi informaciju o radnjama i mjerama planiranim radi sprovođenja Ustavnih i zakonskih načela u vezi sa implementacijom ove preporuke".

Odgovor Ombudsmana sa datim rokom za postupanje načelniku Radovanu Tončiću grupa građana dostavila medijima te:

1. Ministru policije Crne Gore Sergeju Sekuloviću

2. NOS - NATO Office of Security

3. Ambasadi SAD u Podgorici

4. Njemačkoj ambasadi u Podgorici

5. Ambasada Velike Britanije u Podgorici

6. Delegaciji EU u Crnoj Gori

7.OSCE,ODRIH  (Organizaciji za bezbjednost,sigurnost,   demokratiju i ljudska prava).