Glasanje u 15-članom Savjetu bezbjednosti završeno je s 13-2 i označilo je prvu ozbiljnu podjelu među pet stalnih članica najmoćnijeg tijela UN s pravom veta.

Savjet bezbjednosti je jedinstveno uveo sankcije posle prve probne nuklearne eksplozije Sjeverne Koreje 2006. godine i pooštravao ih je od tada, nastojeći da obuzda sjevernokorejske nuklearne i balističke raketne programe i spriječi njihovo finansiranje.

Američka ambasadorka Linda Tomas-Grinfild pozvala je na jedinstvo prije glasanja u četvrtak, nazvavši šest ovogodišnjih testova interkontinentalnih balističkih projektila Sjeverne Koreje "prijetnjom za cijelu međunarodnu zajednicu“.

Kina je uoči glasanja najavila svoje protivljenje novim sankcijama Sjevernoj Koreji, a kineski ambasador u UN, Žang Jun, pozvao Sjedinjene Države da preduzmu "smislene, praktične akcije" da bi obnovile dijalog s Pjongjangom i našle političko rješenje za situaciju na Korejskom poluostrvu, gdje je Korejski rat 1950-53. godine završen samo primirjem, a ne i mirovnim sporazumom, te kriza traje neprekidno od tada.

U srijedu je Južna Koreja izvijestila da pretpostavlja da je Sjeverna Koreja probno lansirala interkontinentalni projektil i dvije rakete manjeg dometa. To je bio 17. slučaj ispaljivanja sejvernokorejskih projektila ove godine.

U posljednjoj rezoluciji o sankcijama usvojenoj u decembru 2017, Savjet bezbjednostti se obavezao da će dalje ograničiti izvoz nafte u Sjevernu Koreju ako izvrši lansiranje balističke rakete sposobne da dosegne interkontinentalni domet.

Američka ambasadorka u UN je ovog mjeseca rekla da su u posljednje četiri godine "dvije članice" Savjeta bezbjednosti što se jasno odnosilo na Kinu i Rusiju, "blokirale svaki pokušaj" da se sprovedu sankcije Ujedinjenih nacija protiv Sjeverne Koreje.

Rezolucija koja nije izglasana u četvrtak trebalo je da smanji izvoz sirove nafte u Sjevernu Koreju sa četiri miliona barela godišnje na tri miliona, a smanjila bi izvoz rafinisanih naftnih derivata sa 500.000 barela godišnje na 375.000. Takođe bi se Sjevernoj Koreji zabranilo da izvozi mineralna goriva, mineralna ulja i mineralne voskove.

Pored toga, rezolucija bi zabranila prodaju ili transfer svih duvanskih proizvoda u Sjevernu Koreju, pooštrila bi pomorske sankcije i zabranila izvoz ručnih i zidnih časovnika i njihovih djelova iz te zemlje.

Predložena rezolucija bi nametnula globalno zamrzavanje imovine grupi "Lazarus", koju je stvorila Sjeverna Koreja. U tekstu se kaže da se "Lazarus" bavi "sajber špijunažom, krađom podataka, novčanim pljačkama i destruktivnim operacijama zlonameernog softvera" protiv državnih, vojnih, finansijskih, proizvodnih, izdavačkih, medijskih i zabavnih institucija, kao i brodskih kompanija i kritične infrastrukture.

Rezolucija bi, da je prihvaćena, takođe zamrznula imovinu trgovinske korporacije "Koreja Namgang trejding" koja šalje sjevernokorejske radnike u inostranstvo a oni donose prihod državi.

Sankcije bi pogodile i kompaniju "Hegumgang Trejding", za koju predlog recolucije kaže da je sarađivala s jednom kompanijom iz Mozambika pod ugovorom od šest miliona dolara koji se odnosi na rakete zemlja-vazduh, radar i prenosive sisteme protiv-vazduhoplovne odbrane.