"Dakle, deficit kao pojam je negativna razlika između prihoda i rashoda budžeta. Što je razlika između prihoda i rashoda manja, deficit je manji. U trenutku kad su prihodi veći od rashoda ulazite u tzv. budžetski suficit", objašnjava Ćulafić.

Ističe da se rashodi budžeta dijele na tekuće i kapitalne.

"Tekući rashodi su vezani za trošak zaposlenih, te materijalne i druge troškove državne administracije, dok su kapitalni vezani za razvojne projekte. Posebno naglašavam kapitalne investicije: ulaganja u saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, zdravstvene i obrazovne objekte, objekte kulture i sporta, te razvojne projekte kao što su skijališta, novi izvori energije ili uvođenje novih tehnologija u svim segmentima društva", sopštio je Ćulafić . 

Prema njeovim riječima, prethodnih godinu i po dana 42. Vlada nije pokrenula NITI JEDAN razvojni kapitalni projekat. Dakle kada nema nikakvih ulaganja te su logično i rashodi manji. 

"Što se prihodne strane budžeta tiče ona je uvećana zbog veće ekonomske aktivnosti usljed završetka COVID-19 krize, zatim uticaja visoke inflacije i rasta cijena, a samim tim i iznosa osnovice za obračun PDV-a, sa čim vladina politika nema nikakve veze. Osim toga, usvojeni su zakoni koji su uvećali poresku stopu na dobit sa 9 na 12 i 15%. Ova „ekspertska“ mjera kao posljedicu ima nekonkurentnost crnogorskog tržišta za investiranje u međunarodnim okvirima. A sve se ovo dešava nakon što smo otjerali mnoge investitore zbog političkog i ekonomskog diletantizma ovih kvazi eksperata", navodi on.

Ćulafić ističe da su pred nama su ključna pitanja: "Kako će se Crna Gora razvijati bez direktnih stranih investicija i kapitalnih investicija države? Od čega će se puniti budžet? Od čega će građani Crne Gore primati plate, obrazovati se i liječiti?"

"Poznato nam je da su eksperti taj problem rješavali „tajno i organizovano“, zaduživanjem od milijardu eura svake godine, do konačnog bankrota države i sistema. Savršeni ekspertski recept duo mortale Spajić/Milatović za nestanak Crne Gore", zaključuje Ćulafić.