Istraživanje je obavljeno kako bi se čuo glas onih koji su napustili državu. Autori publikacije „(Od)java iz Crne Gore, mapiranje puta ka cirkulaciji mozgova u Crnoj Gori“, su Anđela Mićanović, Dimitrije Jovićević, Dorontinë Berishaj, i Marija Raspopović. Ukazuju da je nužno da se podigne svijest o gorućem problemu – odlivu mozgova, da se podstakne na dijalog koji će rezultirati stvaranjem boljeg ambijenta za život svih crnogorskih građana i građanki.

Ciljnu grupu obuhvatili su ispitanici/e od 24 do 40 godina, koji imaju diplomu visokog obrazovanja i profesionalni angažman u inostranstvu. Većina je napustila Crnu Goru u periodu između 2010. i kraja 2021. godine, kada je urađena posljednja faza istraživanja. Ključni razlog zbog kog su otišli su problemi u oblastima javne uprave, vladavine prava, zdravstvenom i obrazovnom sistemu.

"U jednom trenutku mi je bilo dosta svega: politike, nepotizma, potrebe da moraš da poznaješ nekoga u administraciji da bi uspio da pristupiš najjednostavnijim uslugama u dogledno vrijeme. Ma, morao si imati vezu za sve. Umorio sam se od toga da moraš da se ubaciš u kalup okruženja da uspiješ u nečemu u čemu si dobar. I niko ne primjećuje da smo tu kolektivno na gubitku", kazao je jedan od ispitanika.

Požalili su se da se u Crnoj Gori, nažalost, ne vrednuju kvaliteti i kompetencije, nego veze, pripadnosti grupama, plemenima i klanovima.

"Boljitka zbog toga nema i neće ga još dugo biti. Nažalost, izgubljene su generacije, a ova djeca što rastu, jedino mogu da im poručim da što mlađi odu – biće im lakše", riječi su ispitanika, navedene u istraživanju.

Korupcija i nepotizam urušili sistem vrijednosti

Smatraju da su percepcija duboko ukorijenjenih korupcije i nepotizma u svim sferama života uticali i na sistem vrijednosti.

"Da bih se vratila potrebna mi je organizovana država, dobar zdravstveni sistem, dobro obrazovanje za moju djecu. Zbog toga mi za povratak nije dovoljno da mi neko ponudi odlične uslove za zaposlenje. Treba promijeniti politiku vođenja države", izjavila je jedna ispitanica.

Drugi ispitanik je kazao da mu mnogo znači mir koji je našao u Sloveniji, pogotovo s obzirom na situaciju u Crnoj Gori.

"Ovdje je mnogo lakše naći posao, bez potrebe da nekoga vučeš za rukav. Iako u Sloveniji standard nije mnogo veći u odnosu na Crnu Goru, barem znaš da institucije funkcionišu i to ti uliva svojevrsnu sigurnost",  naveo je on.

U istraživanju je navedeno da mlade na odlazak inspirišu nestabilna politička situacija u zemlji, tenzična medijska izvještavanja u kombinaciji sa napetim odnosima glavnih političkih aktera u Crnoj Gori i u regionu, koji još uvijek baštine i eksploatišu uspomene na ne tako davnu ratnu prošlost.

"Politička situacija je sve gora… Često razmišljam o tome da se vratim u Crnu Goru, ali kad dođem na odmor brzo shvatim da ne mogu da živim u društvu stalnih političkih tenzija, u kom se više živi u prošlosti nego u sadašnjosti",  naveli su ispitanici.

Samo se priča o negativnim pojavama

Većina smatra da je crnogorsko društvo izrazito pesimistično, zbog čega su, pored ostalog, otišli iz zemlje. Kažu da je negativno promišljanje zabilježeno na svakodnevnom nivou, u različitim prilikama – od razgovora uz kafu, do medijskih izvještavanja i diskusija.

"Radije se kolektivno fokusiramo na loše aspekte života u zajednici, dok pozitivni primjeri, iskustva i priče rijetko ili nikako ne dolaze do izražaja. To, u krajnjem, stvara negativnu sliku o društvu koja nerijetko ne reflektuje realno stanje, što izaziva nezadovoljstvo u mjeri koja je (daleko) iznad opravdane",naveli su oni.

Jedan ispitanik je kazao da je čudan naš mentalitet, da moraš da se uklopiš u kalup da bi uspio.

Probleme i veliki prostor za napredak prvenstveno prepoznaju u oblastima funkcionisanja javne uprave, unapređenja vladavine prava, zdravstvenog i obrazovnog sistema, odnosno u poboljšanju sveopšteg funkcionisanja državnog aparata i osnovnih građanskih servisa.

Žalili su se da su im nedostajale poslovne prilike u struci, a da političke okolnosti nijesu dozvoljavale razvoj novih tehnologija i istraživačkog potencijala.

"U Crnoj Gori ne postoji ni operska kuća, a kamoli fakultet na kom bismo se mogli školovati za opersko pjevanje, što je tužno, jer kod nas ima mnogo mladih ljudi koji imaju talenat i interesovanje za ovu oblast",  kazali su ispitanici.

Kritikovali su i sistem obrazovanja, da je zastario način predavanja, da obrazovna ponuda nije usklađena sa ponudom na tržištu rada. Nemali broj ispitanika/ca se suočava sa činjenicom da njihovo zanimanje nije ni prepoznato u Crnoj Gori.

Jedan ispitanik je ispričao da je, kada se vratio nakon završenog doktorata u inostranstvu, imao razne ideje kako da unaprijedi život ljudi u svojoj okolini, pokretao je brojne inicijative. Ono što je shvatio tokom procesa je koliko životne energije pojedincu treba da pokrene nešto ili nekoga u Crnoj Gori.

"Dok usput mora da okrene barem sedamnaest brojeva i svi vas upućuju jedni na druge. Sistem ne podržava kreativnost i inovaciju u pristupu. Nažalost, nemamo izgrađen osjećaj kolektivne odgovornosti za opšte dobro",  rekao je on.

Kazali su i da znaju nekoliko ljudi koji su se vratili iz inostranstva, doveli su investitore i projekte praktično ,,na tacni“, ali im ništa nije uspjelo, jer nije bilo povratne reakcije nadležnih.

Naveli su i da je problem sistema sigurnost državnog posla, pa ljudi mogu da sjede i ne rade ništa, jer su u državnoj firmi i posao im je siguran.

Ne smiješ da imaš svoje mišljenje

"Ne zavisi to samo od djelatnosti, već i od toga da li ćeš reći nešto šefu ili ne. Čak i u privatnom sektoru se često dešava da ne smiješ da imaš svoje mišljenje, jer si ,,samo radnik“. Ne postoji razvijeno razumijevanje profesionalnog pristupa radu, a mladi će, logično, da traže prilike tamo gdje mogu da rade i napreduju",  naveli su oni.

Ukazali su i na to da se ne osjećaju cijenjenim – u smislu prepoznavanja njihovih kompetencija i iskustava, te da to umnogome utiče na njihovu motivaciju da (ne) budu dio crnogorskog tržišta rada.

Ispitanici u značajnoj mjeri navode da razmišljaju da se u Crnu Goru vrate onda kada počnu da planiraju porodicu.

"Ovaj zaključak je važan, jer nas upućuje na potrebu da razmišljamo o kreiranju i implementaciji socijalnih politika podsticajnih za mlade bračne parove, kao dijelu rješenja ovog gorućeg problema", navedeno je u ovom istraživanju.

86 odsto spremno da pomogne iz inostranstva

U istraživanju je navedeno da je 60 odsto ispitanika razmišljalo o povratku u Crnu Goru, dok je njih 86 odsto spremno da doprinese na neki način državi iz inostranstva.

"Posebno ohrabruje to što, uprkos činjenici da mnogi od njih ne žele da se ikad vrate u Crnu Goru, istovremeno osjećaju potrebu da na neki način doprinesu rastu i razvoju svoje zemlje. Takav stav mlade crnogorske dijaspore, ukoliko mu se pristupi na pravi način, može donijeti nemjerljive benefite po društvo, a mladima poslati snažnu poruku da je njihovo stečeno znanje i vrijedno međunarodno iskustvo prijeko potrebno i poželjno", piše u istraživanju.

Podsjećaju da grube računice ukazuju na to da je u posljednjih 30 godina Crnu Goru napustilo oko 150.000 stanovnika ili njen svaki četvrti građanin, te da će usljed negativnog demografskog trenda broj stanovnika u Crnoj Gori 2050. godine biti približan broju stanovnika 1970-ih.

Navode da migracioni tokovi mogu imati negativan uticaj na državu koja se, između ostalog, suočava sa ograničenim ljudskim kapitalom, pa i kapacitetima za inovacije, sa smanjenim ekonomskim rastom i negativnim demografskim promjenama.

"Konkretno, za svakog građanina/građanku koji/a napusti državu, Crna Gora gubi oko 50.000 eura. To je 2019. godine pokazalo istraživanje Vestminsterske fondacije, koje je, poređenja radi, ustanovilo i da odlazak jedne mlade osobe Srbiju košta 53.500 eura, Makedoniju 44.700, a Albaniju 33.200",  piše u ovom dokumentu.

Preporuke za nadležne

U istraživanju su istakli preporuke nadležnima za unapređenje stanja. Potrebna je, kako je navedeno, pored ostalog, politička i institucionalna posvećenost problemu. Smatraju da je potrebno formirati instituciju, kancelariju ili savjet sa specifičnim mandatom da se bavi demografskim kretanjima i emigracijom visokoškolaca i stručnih ljudi. Potrebno je, kako navode, uspostaviti jedinstvenu bazu mladih koji su emigrirali i onih koji su u riziku od emigracije.

"Iako na državnom nivou postoji nekoliko baza podataka koje prikupljaju informacije o dijaspori i kojima upravljaju različite institucije, ove baze nijesu uvezane, niti u potpunosti digitalizovane, te mnogi ne znaju da postoje. Kao rezultat, one se ne koriste u mjeri ni na način na koji bi trebalo", piše u ovom dokumentu.

Ističu i da mapiranjem mladih ljudi koji su vani, može se ubrzati razvoj Crne Gore, u skladu sa globalnim trendovima.

Izvor: Pobjeda.me