Studija ukazuje da je pandemija COVID-19 stvorila novu stvarnost širom svijeta, te da bi ekonomije Zapadnog Balkana mogle iskoristiti potencijale koji proizilaze iz nje. Intenziviranje regionalne saradnje, stavljanje fokusa na kvalifikovanu radnu snagu, ulaganje u obrazovanje, te poboljšanje infrastruktutre i politička stabilnost predstavljaju, kako se navodi, neophodne uslove za privlačenje stranih investitora.

Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet u Privrednoj komori Crne Gore je u svom uvodnom obraćanju podsjetio da je Komorski investicioni forum zapadnobalkanske šestorke zajednička inicijativa privrednih komora Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, i Crne Gore - kojom je 2017. godine uspostavljena ekonomska platfoma, sa zadatkom da promoviše region kao jedinstvenu investicionu i privrednu destinaciju.

"Ova inicijativa zastupa 350.000 kompanija, uglavnom malih i srednjih preduzeća, realizujući misiju otvaranja novih mogućnosti za snažnije povezivanje poslovnih zajednica, kroz uklanjanje preostalih biznis barijera na tržištima regiona Zapadnog Balkana", istakao je Perazić.

Prema njegovim riječima, Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana zapravo predstavlja odgovor poslovne zajednice na političko-ekonomske procese u regionu, koji se odvijaju u okviru Berlinskog procesa.

Perazić je kazao da ova studija prikazuje otkrića koja upućuju da unapređenje saradnje između domaćih i stranih kompanija ima potencijal da obezbijedi pozitivna tehnološka prelivanja i veze dobavlјača sa domaćim kompanijama, što bi dalјe donijelo višestruku korist lokalnim kompanijama. Pojačavanje regionalne saradnje takođe je jedan od značajnih faktora naglašenih u studiji.

Tatjana Šterjova Duškovska, generalna sekretarka Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana 6 (KIFZB6) istakla je da su prekidi koje je donijela pandemija kovida primorali kompanije da razmišlјaju o povećanju otpornosti svoje proizvodnje na neočekivane okolnosti kroz diverzifikaciju i kraće lance snabdijevanja, geografski bliže lokacije, te veću proizvodnju kod kuće i povećanje zaliha.

"Pandemija je jasno otkrila slabe tačke svjetske ekonomije, prvenstveno globalizaciju proizvodnje koja je sada ozbiljno narušena kroz poremećene lance snabdijevanja", kazala je ona.

Kako je navela, globalna trgovina je usporila u poslednjoj deceniji, a trenutne krize će vjerovatno djelovati kao dalji katalizator u ovom procesu. Duškovska je kazala da ovakva dešavanja tjeraju multinacionalne kompanije da preispitaju način na koji je do sada bila organizovana njihova proizvodnja, u nastojanju da se minimiziraju rizik i troškovi povezani sa prekidima u globalnim lancima snabdijevanja.

Prema njenim riječima, fokus ove studije bio je na ukazivanju potencijala koje bi ekonomije Zapadnog Balkana trebale iskoristiti zbog mogućih promjena u globalnoj proizvodnji u narednim godinama, sa akcentom na zajedničku regionalnu saradnju i jačanje kompetitivnosti.

Duškovska je istakla da su pojmovi poput „reshoring“, „near-shoring” and „onshoring” u porastu, kako u medijima, tako i u akademskim krugovima, što odražava trenutni trend međunacionalnih kompanija da preispitaju svoje lance snabdjevanja.

"Vjerovatno ce u narednim godinama doci do proizvodnje sa lokacija koje su udaljenije od kuce do onih koje su bliže, bar za neke evropske kompanije", istakla je ona.

Glavne zaključke Studije predstavile su koordinatorke Projekta partnerstva komora Zapadnog Balkana Olga Van Zijverden i Sofija Kluge.

One su tokom prezentacije ukazale da bi ekonomije zapadnog Balkana mogle imati koristi od promjena koje očekuje postpandemijski svijet na polјu poslovanja najvećih globalnih lanaca proizvodnje i snabdijevanja na novim tržištima, uz neophodan nastavak unapređenja ekonomskog ambijenta zapadnog Balkana.

Prema njihovim riječima, studija je pokazala da će sasvim izvjesno porasti zainteresovanost i potražnja za poslovanjem u zemlјama i regionima bližim zapadnoj Evropi, upućujući da ovaj trend može proizvesti pozitivan efekat na poslovanje već prisutnih domaćih kompanija, čak i ako je u pitanju promjena manjih obima u poslovanju međunarodnih grupacija i lanaca.

One su istakle da je istraživanje sporovedeno na 3.500 nemačkih kompanija pokazalo da 16% njih razmatra promjene u lancima snabdijevanja, a 12% razmišlja o novim lokacijama, te da 40 % onih koji posluju sa kompanijama iz drugih država ima probleme u lancu snabdijevanja, a 68% razmišlja o promjenama.

Kako su navele, čak i ako se ostvari samo jedan dio ovoga, on ce i dalje vjerovatno biti značajan za male privrede Zapadnog Balkana, jer ove ekonomije dolaze kao prirodan izbor za približavanje – geografski su blizu Njemačke (i Zapadne Evrope uopšte), a imaju najniže troškove proizvodnje u cijeloj Evropi.

Međutim, da bi se u potpunosti iskoristila ova vjerovatna dešavanja, analiza sprovedena u studiji sugeriše da će Zapadni Balkan možda morati da promijeni narativ svojih ekonomija, kako bi od destinacije koja nudi niske troškove za investitore postala ona koja nudi visok kvalitet.

One su zaključile da su najznačajniji faktori koje inostrane kompanije uzimaju u obzir pri odlučivanju gdje da investiraju, dostupnost kvalifikovane radne snage, dobra infrastruktura, te politička stabilnost i vladavina prava.

David Piegazki, regionalni koordinator Projekta partnerstva komora Zapadnog Balkana zahvalio je Privrednoj komori Crne gore na uspješnoj saradnji, istakavši da je prvi put u istoriji napravljena Studija zajedničkim radom svih šest komora Zapadnog Balkana, uz pomoć Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.

- Svih šest zemalja Zapadnog Balkana, pogotovo Crna Gora, treba da iskoriste ovu šansu koju je kriza pružila, ali ništa ne može doći preko noći, već treba uložiti veliki trud i mukotrpan rad kako bi se došlo do željenih rezultata – poručio je on.

Piegazki je na kraju kazao da oni, kao Projekat partnerstva komora ZB6, žele dalje da razvijaju saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore, te da stoje na raspolaganju za svaku vrstu pomoći.