Sve političke i ekonomske inicijative potrebne da pomognu proces reformi i evropskih integracija država ZB koje žele u EU već postoje, pa su, ističu iz CEESa, stoga nepotrebne nove koje samo rasipaju ionako skromne resurse i opterećuju male administracije, kakva je crnogorska.

"Osim nepostojanja analiza o benefitima pridruživanja Crne Gore Otvorenom Balkanu, u našoj državi nije vođen ni politički dijalog na tu temu iz kojeg bi proistekao jasan stav Crne Gore u komunikaciji sa susjednim zemljama i međunarodnim partnerima u odnosu na tu inicijativu. Nije jasno da li je, šta, ko, na osnovu čega i kome obećao na Samitu o Otvorenom Balkanu, ali je apsolutno jasno da podataka o benefitima za Crnu Goru nema, kao ni dijaloga sa poslanicima od kojih zavise eventualne izmjene zakona koje bi bile potrebne u slučaju odluke o priključivanju ovakvim inicijativama", navode u saopštenju.

Pri tome je, dodaju, naveći broj crnogorskih zakona usaglašen sa EU zakonodavstvom, i stoga ih ne treba mijenjati zbog Otvorenog Balkana.

 Pojedine poruke o tome da inicijativa “Otvoreni Balkan” treba da bude dio procesa pristupanja EU su, kako ocjenjuju, bespredmetne jer je pregovarački proces jasno definisan i ne može se mijenjati shodno dnevno-političkim temama i aktuelnostima.

"Na kraju, građani su u posljednjem istraživanju javnog mnjenja jasno rekli šta i kuda žele da Crna Gora ide – oni je vide kao punopravnu članicu EU pa vjerujemo da će se Vlada u punom kapacitetu posvetiti ovom strateškom prioritetu sa jasnim benefitima, jer vremena za gubljenje nema", zaključuju iz CEESa.