Visoki funkcioner EK zadužen za proširenje Unije izjavio je u Briselu da će se "pitanje geografskog dosega teritorijalnih granica Ukrajine razjasniti u poslednjoj fazi pregovora o članstvu".

Taj zvaničnik je na internom brifingu za akreditovane novinare odgovorio i na pitanje agencije Beta da objasni kako je Komisija preporučila davanje statusa kandidata Ukrajini ako je do sada načelo EU bilo da se ne može razmotriti molba zemlje čije su granice sporne i zašto se pitanje statusa Kosova postavlja kao uslov za Srbiju ako pet članica Unije ne priznaje kosovsku nezavisnost.

"Kada EK kaže da je to stvar za budućnost, onda mislimo da će se o tome razgovarati u poslednjoj fazi pretpostavljenih pregovora o članstvu. Imamo potpuno isti okvir kad je riječ o Srbiji, jer u pregovorima postoji posebno poglavlje 35 u kojem stoji da se mora naći rješenje za status Kosova", kazao je visoki funkcioner EK.

Naveo je da kada EU konstatuje da to pitanje još nije riješeno, "to nikako ne znači da Srbija ne može nastaviti pregovore o članstvu".

"S druge strane, kad je riječ o teritorijama koje je Rusija dijelom zaposjela u ratnim operacijama ili su pod nadzorom separatistickih snaga, tu nema ništa sporno jer je stav EU da to ne priznaje. Treba imati na umu da je EU uvela posebne sankcije za teritorije koje su trenutno zaposednute od Rusije, a u pregovorima o članstvu će se svakako razmatrati na kraju i pitanja statusa nekih teritorija", dodao je.

Kad je riječ o današnjim preporukama EK za davanje statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji i takvog mogućeg statusa za Gruziju, on je stavio do znanja da je "situacija za EU jasna jer te zemlje imaju međunarodno priznate granice, koje su priznate i od Evropske unije".