Sličan procenat lučonoša bio je i prošle godine kada je deveti razred sa diplomom ,,Luča“ završilo 1.083 učenika, odnosno 15,57 odsto od ukupnog broja svršenih osnovaca.

Stručna javnost već nekoliko godina upozorava na visok procenat učenika nagrađenih ,,Lučom“, te da slabije znanje koje djeca pokazuju na takmičenjima, testiranjima nije u balansu sa tolikim brojem najboljih. O tome svjedoče rezultati takmičenja, ali i PISA testiranja na kojima se crnogorski učenici, odnosno obrazovni sistem, ne mogu pohvaliti dobrim rezultatima. 

Na pitanje Pobjede da li smatraju da se radi o hiperprodukciji diploma ,,Luča“, iz Ministarstva su odgovorili da je „hiperprodukcija“ prejak izraz. Ipak, istakli su neke zabrinjavajuće primjere.

" Možemo reći da imamo neke primjere gdje brojka može biti zabrinjavajuća, u 19 osnovnih škola više je od 20 odsto nagrađenih đaka, a najviše ih je u Rožajama – u dvije gradske osnovne škole „Luču“ je dobilo 30 i 31 odsto učenika, dakle – gotovo svaki treći učenik, što je slučaj i s nikšićkom OŠ „Ratko Žarić“. Kada je u pitanju Podgorica, najviše ih je u osnovnim školama „Sutjeska“ i „Milorad Musa Burzan“ – između 24 i 25 odsto učenika završnog razreda je dobilo „Luču“", podaci su iz Ministarstva prosvjete.

Sa stavom Ministarstva da je hiperprodukcija ,,Luča“ jak izraz, ne slažu se bivši ministar prosvjete, akademik CANU, prof. dr Slobodan Backović kao ni Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Akademik Backović je istakao da nikada nije napravljena analiza o tome koliko učenika sa diplomom ,,Luča“ iz osnovne škole dobije tu diplomu u srednjoj školi. Procjena je da sada jedna trećina učenika ne potvrdi diplomu ,,Luča“ u srednjoj školi. Izostaju i ostala praćenja kretanja kroz obrazovanje i karijeru dobitnika ,,Luče“.

"Ovdje moram da napomenem da Ministarstvo prosvjete ima obimnu bazu podataka o sistemu. Podaci iz ove baze moraju biti dostupni svima koji se bave istraživanjima u našem obrazovnom sistemu", ističe akademik Backović.

Kaluđerović kaže da se čini da svake godine obaramo nove rekorde kad je riječ o produkciji diploma „Luča“.

"U jednoj od podgoričkih osnovnih škola, ove školske godine taj je broj išao i do 30 odsto od ukupno svršenog broja osnovaca te ustanove. Podsjećanja radi, procenat ovih diploma za osnovce kretao se između 15,59 odsto (2015. godina) do 14,60 odsto (2019. godina) na nacionalnom nivou, dok se prije par decenija znalo da više od dva-tri učenika u razredu ne zavređuju ovu diplomu, dakle najviše do 10 odsto",  kazala je Kaluđerović.

OCJENJIVANJE

Akademik prof. Backović je Pobjedi kazao da veliki procenat ili veliki broj učenika sa ovom diplomom ne bi trebalo da zabrinjava kada bi diploma ,,Luča“ bila potvrda da učenik posjeduje odgovarajuće znanje, sposobnost da to znanje koristi u različitim situacijama i da rješava probleme, da je naučio kako se uči i da umije i samostalno da uči.

"Nažalost, nije to tako. Ocjenjivanje učenika, a uz to i dobijanje diplome ,,Luča“ je direktno povezano s načinom, metodama rada i učenja. Djecu učimo da ponove ono što smo im rekli na času ili ono što piše u udžbeniku jer ih to pitamo i to ocjenjujemo. Dakle, ocjenjuje se koliko su učenici zapamtili na času ili pročitali u udžbeniku. Mnogi znaju da ponove ono što su čuli ili pročitali, a da ne razumiju šta to znači ili čemu to koristi", kazao je on.

Kaluđerović je kazala da je CGO i ranije otvarao pitanje utemeljenosti hiperprodukcije diploma ,,Luča“ i stvarnih zasluga koje karakterišu ovo priznanje koje bi trebalo da se dodjeljuje rijetkima, izuzetnima i najboljima.

"Mi znamo da iza svake ostvarene petice u školi ne stoji afinitet učenika prema tom predmetu, a taj pristup da petice iz matematike, fizike i hemije treba da vode automatskim peticama i iz muzičkog i likovnog, na primjer, jedan su od uzroka koji su doveli do hiperprodukcije „Luča“",  kazala je Kaluđerović.

Provjere i testiranja

Visok procenat učenika nagrađenih ,,Lučom“ nije kompatibilan sa rezultatima koje crnogorski učenici osvajaju na međunarodnim takmičenjima, testiranjima znanja kakva je PISA ili rezultatima koje srednjoškolci postižu na prijemnim ispitima. Crnogorsko društvo i obrazovni sistem su pali na prijemnom ispitu Medicinskog fakulteta kada je veoma mali broj lučonoša i odličnih učenika uspio da ga položi.

Backović je na pitanje Pobjede kakav je to odnos, prosjek koji bi trebalo da čine lučonoše u obrazovnom sistemu, kazao da bi se on pozvao upravo na rezultate PISA testiranja.

"Odgovor nije jednostavan, ali bih se pozvao na rezultat PISA. Procenat naših učenika sa najvećim postignućima ne prelazi 2% sada, što znači da bi trebalo da broj ,,Luča“ ne prelazi 4%. Konačno, ako pogledamo kako je inteligencija raspoređena u opštoj populaciji, vidi se da samo 2-3% ljudi ima veoma visoke intelektualne potencijale",  kazao je akademik Backović.

Nagrada ili medvjeđa usluga

Kako veliki procenat nagrađenih ,,Lučom“ ne odgovara znanju koje kasnije pokazuju kroz prijemne, testiranja i usjeh u daljem školovanju, postavlja se pitanje čime su djeca zapravo nagrađena i da li su nagrađena. Takođe, problem je i poruka koja se šalje ostalim učenicima koji se pokažu „boljim“ u nastavku školovanja ili nijesu tokom obrazovanja iz različitih razloga nagrađeni ,,Lučom“.

Akademik Backović smatra da se diplome ,,Luča“ vrlo često ,,projektuju“ još od početka školovanja i tada počinje pritisak roditelja, koji trpe i nastavnici, a posebno dijete.

"Neki nastavnici zaista podliježu pritisku roditelja da djeci ne kvare ,,Luču“, a neki i sami doprinose visokoj proizvodnji ove nagrade. Poruka koju šaljemo djeci je vrlo problematična: vrijediš onoliko koliko imaš petica, česta je i poruka da ne treba birati način da se dobije petica, što je moralno vrlo problematično. Ogromna nepravda nanosi se djeci koja su vrijedna i sposobna, ali nemaju ovakve ,,podsticaje“",  rekao je on.

Ističe da cijeli sistem, a i svaki nastavnik treba da brane svoju autonomiju, kompetentnost u ocjenjivanju, ali i da djecu motivišu za učenje i druženje lišeno ovolike kompeticije i rivalstva.

"Djeci treba izgrađivati stav da će pravo znanje i istinsko učenje uvijek ostati lični kapital, a da ocjene nijesu jedino mjerilo kvaliteta znanja i ličnih vrijednosti. Djeca treba dase takmiče sa sobom, da daju najbolje od sebe, u tome ih treba ohrabrivati, podsticati",  savjetuje Backović.

A da je današnjim generacijama mnogo toga dostupno i da imaju mehanizme za lakše i brže učenje, ističe Snežana Kaluđerović.

"Roditelji od svojih zarada odvajaju sredstva za tutorstvo po predmetima jer procijene da je dijete posvećeno i odgovorno u učenju i da ima talenta. Ipak, smatram da je procenat ovih priznanja previsok. Uostalom, to je i devalviralo ovaj dokument",  kazala je ona.

Na pitanje na koji način obrazovni sistem treba da se posveti ovom problemu koji ga čini devalviranim ili zapuštenim, akademik Backović odgovara da generalno najveći uticaj na školska postignuća učenika imaju profesionalni kvaliteti, kompetencije nastavnika, njihova predanost poslu i nastavne metode koje primjenjuju u praksi.

Akademik Backović se osvrnuo i na projekat besplatnih udžbenika koji je od septembra planiran na nacionalnom nivou.

"Ovo je naš izum i pronalazače treba ,,nagraditi“. Ovo je rasipanje novca kojeg nemamo dovoljno. Svuda u svijetu udžbenike osnovci sami kupuju ili rentiraju u školi. Rentirani udžbenik obično koristi više generacija. Time se prave uštede u novcu i kod djece razvija odgovornost prema nečemu zajedničkom kao što je udžbenik. Kod nas je to možda nemoguće jer su naši ,,reformatori“ mijenjali programe i udžbenike toliko brzo da neki nijesu mogli biti upotrijebljeni više od jedne školske godine. Veliki broj odštampanih, nekorišćenih udžbenika je morao zbog ovoga biti uništen",kazao je Backović za Pobjedu.