Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić, je istakla da su ekonomije zasnovane na uslugama u kriznom periodu pokazale izrazitu ranjivost.

- Zato je potrebno da radimo na reindustrijalizaciji i diverzifikovanju strukture naše privrede. Moramo efikasnije koristiti raspoložive resurse, podizati konkurentnost naših kompanija kroz investicije usmjerene na uvođenje novih tehnologija, inovacije, povećanje kapaciteta i implementaciju standarda, kako bismo bili konkurentni na evropskom tržištu – istakla je Drakić, apostrofirajući značaj toga da privreda i Vlada budu partneri po ovom pitanju.

Ministar Đurović je takođe naglasio veliki značaj metalurgije i metaloprerađivačke industrije.

- Doživljavam ovu granu strateškom i moramo naći način da diverzifikujemo ekonomiju i ojačamo ovaj, i druge proizvodne sektore. Primorani smo da uvozimo mnogo proizvoda, umjesto da iskoristimo brojne mogućnosti da se ovdje proizvodi – kazao je on.

Međutim, dodaje, nije lako imati proizvodnju u Crnoj Gori.

- Da biste imali jaku proizvodnju i snažne kompanije morate da imate i tržište u kojem ćete se razvijati, pa zatim izaći na inostrana. Mi, međutim, imamo tržište toliko koliko je. Tendencije su da se napravi zajedničko tržište zapadnog Balkana i mislim da je to dobar “trenažni proces” za pristup EU i šansa za naše kompanije da ojačaju i dobiju velika tržišta, a time i da se pretvore u preduzeća koja će biti vrlo respektabilna i na evropskom. Da biste došli do toga, država mora da vam pomogne – istakao je Đurović.

Dodaje da je Crna Gora u SFRJ imala velike kompanije upravo zbog tržišta od 20 miliona ljudi.

- Ne smijemo da se “začaurimo”. Potrebno nam je veće tržište, manje granica, liberalizacija. Konkurencija je zdrava za privredu – smatra on.

Ministar je zatražio od predstavnika kompanija da ga upoznaju sa problemima u svakodnevnom poslovanju i priliku za to je dobio svaki član Odbora.

Privrednici su ukazali da je potrebno unaprijediti mehanizme i programe državne podrške ovom sektoru, kako bi korišćenjem tih sredstava kompanije mogle da investiraju u modernizaciju proizvodnje. Rješenje za nedostatak stručnog kadra, što je problem cjelokupne privrede, u ovom sektoru vide, između ostalog, i u industriji 4.0, automatizaciji i robotizaciji procesa.

Privrednici smatraju da programima podrške moraju da budu obuhvaćena i velike kompanije, sa čim je saglasan i ministar.

- Moramo kreirati linije podrške za velika preduzeća, u želji da ojačamo te kompanije – kazao je on, pozivajući privrednike da doprinesu unapređenju programa podrške ostvarljivim predlozima, te da više koriste mentoring usluge.

On je privrednike pozvao da posjete sajt biznis.gov.me gdje se mogu upoznati sa aktuelnim programima i mjerama podrške.

Predstavnik Uniprom KAP-a je upoznao ministra sa time da su zbog enormnog povećanja cijene struje ovoj kompaniji bili prinuđeni da ugase primarnu proizvodnju i posvete se preradi. Najavio je i otvaranje novih fabrika jer postoji interesovanje investitora za to kao i da očekuje saradnju sa Vladom i podršku kako bi zaposlili veliki broj radnika.

Ministar je odgovorio da ova vlada ne želi da ruši bilo koju kompaniju.

- Nažalost bilo je takvih primjera u prošlosti koji su vrlo loši, jer narušavaju sliku o Crnoj Gori kao investicionoj destinaciji. Moramo da unaprijedimo investicionu klimu kako bismo izašli u susret kapitalu. Moramo da garantujemo sigurnost poslovanja za ljude koji žele ovdje da posluju. Želim da KAP nastavi proizvodnju i verujem da postoji potencijal da angažuje još radnika – kaže Đurović.

Apelovao je takođe na rukovodstvo kompanije Tara Aerospace da očuva proizvodnju, cijeneći njen značaj za Mojkovac i ekonomiju Crne Gore. Ovoj izvozno orijentisanoj kompaniji iz namjenske industrije onemogućeno je da obavlja platni promet sa inostranstvom i dobije kreditnu podršku zbog čega se nalazi u najtežoj situaciji od osnivanja i ne može da isplati zarade i podmiri tekuće troškove. Ministar Đurović je u cilju nalaženja modela rješenja zakazao sastanak sa predstavnicima jedne banke. Takođe je podsjetio da su u toku pregovori o budućnosti nikšićke željezare u vlasništvu turske kompanije Toščelik.

Privrednici su istakli da se zbog velikog povećanja cijena inputa uzrokovanog aktuelnom krizom susrijeću sa gubicima u realizaciji poslova po ranije zaključenim ugovorima u okviru javnih nabavki. Ministar je ukazao na dobro rješenje koje primjenjuju u Hrvatskoj, a riječ je o indeksiranju svih inputa i korigovanju cijena kako se ovi indeksi mijenjaju.

Privrednici smatraju da bi transformisanje Investiciono razvojnog fonda u razvojnu banku značajno doprinijelo novim ulaganjima u proizvodne procese, dok ministar ocjenjuje da bi bolje rješenje bilo uspostavljanje Kreditno-garantnog fonda koji bi komercijalnim bankama garantovao 50 odsto vrijednosti ovakvih plasmana.

Tokom sastanka je, između ostalog, ukazano i na problem nelojalne konkurencije i sive ekonomije, istaknuta nužnost ukrupnjavanja kako bi kompanije mogle da dobiju realizaciju velikih projekata, kao i veće mobilnosti crnogorske radne snage i liberalizacije zapošljavanja inostrane.