Tu se „opasnost“ vidi u tome da bi ionako mukotrpni postupci donošenja odluka i zakona u EU postali još mnogo zamršeniji sa novim članicama.

Politiko navodi da „sadašnje rješenje ne ide u prilog nijedne strane, s tim da se tvrdi da su vrata EU otvorena, a nisu“ i da je „zato možda u pravu francuski predsjednik Emanuel Makron koji kaže da EU mora da razmisli o nekoj alternativi za punopravno članstvo, što bi bilo od koristi za susjede Unije i očuvalo njenu sposobnost djelovanja“.

Diplomate EU takođe upozoravaju na to da bi Unija postala još više rastegnuta s novim članicama, jer se već sad „suočava s ogromnim zategnutostima jer i sadašnje članice imaju različita stanovišta o svemu, počev od liberalnih vrijednosti, uloge nezavisnog pravosuđa i slobodnih medija, pa do prevlasti zakona EU“.

Prema izvorima Politika, "te podjele zadiru u srž onoga što jeste Unija i nedavna istorija je pokazala da EU nije uspjela da prevaziđe podjele, već da ih samo zamazuje novcem".

Diplomate u Briselu kažeu da se vidi opasnost u činjenici da "EU nije samo ekonomska i ideološka unija, već i tijelo koje stvara nove zakone, često činjenički kroz jednoglasnost i pregovore".

"Tekstovi o kojima se postigne nagodba nerijetko manje liče na zakone i više na frankenštajnsko čudovište, a šta bi se desilo kad bi EU ubacila nove kuvare u briselsku kuhinju", primjećuju visoki evropski diplomatski zvaničnici.

Politiko navodi da je njemački kancelar Olaf Šolc u parlamentu u Berlinu stavio do znanja da "EU mora izmijeniti pravila glasanja i donošenja odluka na ključnim poljima poput spoljne politike prije nego što bi mogla da primi članice poput Ukrajine", ali da "nije vjerovatno da bi male članice Unije, pa ni velike poput Francuske, ikad prihvatile da se odreknu prava na veto u spoljnoj politici, što neke diplomate vide kao 'otrovnu pilulu' koja će na kraju spriječiti učlanjenje Ukrajine".