On je, povodom usvajanja Izvještaja o napretku naše države ka Evropskoj uniji, kazao da deset puta više predstavnika u EP podržava proces integracija Crne Gore u odnosu na one koji imaju određene skepse.

"Dakle, 506 poslanika EP smatra da treba dati punu podrškiu Crnoj Gori na njenom putu ka EU. Neke stvari su popravljene, ali jedan opšti ton vuče na to da se možda moglo više napraviti u 2021. godini, ali to smo pripisali unutrašnjo-političkim zbivanjima. Puno više energije je potrošeno na obračune unutar same Crne Gore, neslaganja unutar parlamenta, lutanja Vlade... Čini mi se da je koalicija koja više nije na vlasti više imala problema unutar nje nego što je više energije trošila na ono što je Crna Gora morala da mijenja", rekao je Picula za Gradsku TV.

On je istakao da se nada da problemi stare vlade neće biti trajni problemi nove Vlade.

Picula je rekao da Crna Gora mora insistirati na onome što podrazumijvaju poglavlja 23 i 24.

"Mislim da je primijetan iskorak u borbi protiv organizovanog kriminala, a uvodi se red i u pravosuđu", ocijenio je Picula.

On je rekao da ne može ulaziti u konkretan modalitet kako će se riješiti odnosi sa vjerskim zajednicama u Crnoj Gori, ali ističe da dosta napora treba uložiti da Crna Gora zadrži sekularni profil.

"Država koja se tako definiše u Ustavu mora učiniti sve da omogući punu slobodu izražavanja vjerske pripadnosti, ne smije se dozvoliti neka vrsta klerikalizacije politike, odnosno da vjerske zajednice postanu nosioci političkih procesa. To je opasno za svaku demokratiju, pa bi tako bilo i za Crnu Goru. Ne smije se preći granica koja dopušta vjerskim zajednicama da i te kako modeliraju političke odnose u državi", poručio je Picula.

Na pitanje da li misli da Vlada Dritana Abazovića ima kapaciteta da ispuni sve postavljene ciljeve kako bi se ubrzao proces integracija, Picula je rekao da prethodna koalicija mogla riješiti mnogo problema.

"Međutim ona se urušila rped nemogućnošću da rješava probleme i iz tog odnosa proizašla je ova vlada koja je sastavljena od onih koji su željeli da sarađuju na određenoj platformi. Dobro je što je njeno trajanje oročeno. Ona ima godinu dana da pokuša na prihvatljivije načine da riješi probleme koje ranja postava nije mogla. Hoće li imati dovoljno političkog kapaciteta da se nosi sa tim izazovima, nije na meni da nagađam", kazao je Picula.

On se nada da će do kraja mandata ovog Evropskog parlamenta, odnosno 2024. godine, barem jedna zemlja kandidat biti spremna za ulazak u Evropsku uniju.

Gradski.me