Više od stotinu intelektualaca iz regiona u jednom dokumentu pokušalo je da ukaže međunarodnoj zajednici na koja kritična pitanja da obrati pažnju. Vrijeme je, poručuju, podsjetiti na osnovne vrijednosne ciljeve koje treba postići na Balkanu.

"Apelovali smo na stabilnost BiH, sprečavanje uticaja Srbije i SPC, ali u drugih zemalja u regionu, naravno da smo apelovali na veću pažnju kada je riječ o uticaju Rusije, pokušaj da seintenziviraju napori na međusobnom priznanju Srbije i Kosova i intenziviraju evropske integracije vezano za Sjevernu Makedoniju i Albaniju", rekao je predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.

Politikolog i novinar Boris Varga smatra da je apel možda stigao kasno, ali dobro je, kaže, da postoji. 

"Kao protivteža mogućih objašnjenja političara zašto region, odnosno njihove države nijesu dobile neke nove smjernice i ohrabrenja ulaska u Evropsku uniju. Ono što jeste problem sa EU jeste problem liderstva u uslovima rata s Rusijom i jedne nespremnosti da se integriše Zapadni Balkan i da se da jasna perspektiva integracije, čak se očekivalo da će dati neku vrstu pristupa regate, recimo da bi Crna Gora mogla biti prva integrisana, Sjeverna Makedonije druga, Albanija treća, imajući u vidu da su to sve države koje su već članice NATO-a", rekao je Varga.

To se na samitu u Briselu nije dogodilo, što je manje-više razočaralo države u regionu. Ipak, i za takav ishod sastanka, moglo bi se naći obrazloženje.

"Region Zapadnog Balkana je za Brisel riješeno pitanje u smislu zone interesa jer sve te države bivše Jugoslavije i Albanija su okružene državama NATO-a i EU. Ta zona je procesu evrointegracije i neke države su lideri, poput Crne Gore", dodao je Varga.

A za Crnu Goru sada je važno da uradi domaće zadatke.

"A domaći zadaci su reforma pravosuđa, reforma tužilaštva, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije i izmjene izbornog zakona. Ukoliko mi zaista napravimo ove četiri značajne reforme u narednih šest mjeseci smatram da će Crna Gora dobiti nagradu u vidu ubrzanja i intenziviranja procesa evropske integracije", dodao je Radulović.

No, pitanje je, možemo li tako brzo ispuniti sve što se od nas očekuje?

"To je pitanje za glavne političke aktere trenutno u Crnoj Gori i za premijera i resorne ministre, to je pitanje za političke partije koje čine Vladu, za političke partije koje podržavaju Vladu da li će doći do konsenzusa, ali uz ogradu da to treba da bude i pitanje za partije koje nijesu dale podršku Vladi i koje su u opoziciji, ukoliko zaista žele dobro Crnoj Gori i njenim građanima", zaključio je Radulović.

Inicijative koje se pominju dobre su, ističu sagovornici, samo ukoliko učestvuju sve zemlje regiona i ako nijesu zamjena za punopravno članstvo. Zato, ostaje da čekamo samit u decembru, i možda neke konkretnije korake EU kada je riječ o Zapadnom Balkanu.

RTCG