Cijena barela na londonskom tržištu iznosila je u petak 113,12 dolara, isto kao i sedmicu prije, dok je na američkom barel na sedmičnom nivou pojeftinio 1,8 odsto na 107,62 dolara, prenosi SEEbiz.

Veći dio sedmice cijene nafte su bile pod pritiskom, jer je među trgovcima prevladao strah da bi podizanje ključnih kamatnih stopa američke centralne banke moglo gurnuti najveću ekonomiju svijeta u recesiju i tako oslabiti potražnju za gorivima.

Fed je od marta oštro povećao kamatne stope kako bi spustio inflaciju s najviših nivoa u 40 godina, a očekuju se i dalja povećanja.

Na tržištu novca sada se procjenjuje da bi Fed do marta iduće godine mogao povećati ključnu kamatu sa sadašnjih 1,75 na 3,5 odsto.

Posljednji podaci pokazuju da se rast američke ekonomije usporava. Ostaje otvoreno pitanje hoće li Fed uspjeti "mekano" da prizemlji ekonomiju ili slijedi recesija.

Prošle sedmice je u izvještaju Kongresu predsjednik Feda, Jerome Powell, kazao da je centralna banka predana tome da spusti inflaciju na ciljanih dva odsto i održi snažno tržište rada.

Poručio je da vjeruje da je ekonomija dovoljno snažna da izdrži povećanje kamata, ali je priznao i da postoji mogućnost recesije.

Podršku cijenama, s druge strane, pruža slabost ponude.

"Kada se stave na stranu bojazni od recesije, nagli rast rafinerijskih marži i dalje signalizira ekstremno izjednačenu ponudu i potražnju na tržištima naftnim proizvodima", rekli su analitičari u japanskoj banci MUFG.

I dok su veći dio sedmice bile pod pritiskom, na kraju su cijene nafte znatno porasle i nadoknadile gubitke zbog slabosti snabdijevanja.

Libija je, naime, gotovo potpuno obustavila proizvodnju zbog nemira.

S druge strane, potražnja će u ljetnim mjesecima biti snažna, što ograničava silazni trend cijena, objašnjava Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 odsto, zahvaljujući oporavku svjetske ekonomije od koronakrize, od početka godine cijene nafte su, najviše zbog rata u Ukrajini, skočile gotovo 50 odsto.