Grčki ministar finansija Janis Sturnaras ocjenjuje da je njegovoj zemlji potrebno još novca - ukupno deset milijardi eura. Pri tome se ne radi o novom paketu pomoći, već navodno o takozvanoj "ekonomskoj pomoći", izjavio je nedavno Sturnaras. Drugim riječima, nova injekcija kapitala ne bi trebalo da bude povezana sa novim mjerama štednje - barem je to želja ministara u Atini.
Makis Andronopulos, novinar specijalista za ekonomske teme je siguran u sledeće. Grčka neće moći da izbjegne zahtjev za novom finansijskom pomoći. "Račun je jasan. U budžetu će biti rupa od pet do deset milijardi eura, sve u zavisnosti od toga kako se ekonomija bude razvijala", kaže Andronopulos. A ako Grčka 2014. nastavi da pada u recesiju, onda možda ni deset milijardi više neće biti dovoljno.
Spor o pravom izlazu iz krize
U međuvremenu u Grčkoj se i dalje vode diskusije o uzrocima i posljedicima reformske politike. Dok jedni ističu da dobronamerni reformski projekti nailaze na politička ograničenja i nedostatak volje za modernizaciju na lokalnom nivou, drugi vjeruju da bi od tzv. Međunarodne trojke (EU, MMF, ECB) nametnuta štednja još dublje Grčku gurnula u začarani krugu dugova, štednje i recesije.
I Makis Andronopoulos dijeli to mišljenje, ali gaji velike simpatije za ekonomsku strategiju Sjedinjenih Država. Doduše, ne razumije politiku konsolidacije njemačkog porijekla. "Kažite mi koja to reforma podstiče privredni rast u ovoj zemlji. Ja ne znam. Ljudima je potrebna perspektiva, to moraju da shvate u Berlinu", upozorava ekonomista koji radi na knjizi o slici Njemačke u Grčkoj“, kaže on.
Dobra i loša vijest
Štrajkovi, protesti, nezadovoljstvo...
U svom najnovijem izvještaju, donatorska trojka vidi napredak u konsolidaciji grčkih javnih finansija. Postizanje primarnog suficita u budžetu za 2014 je važan uslov za dalju pomoć. Grčka ima dobre šanse da postigne ovaj cilj kažu stručnjaci.
S druge strane, trojka kritikuje brojne propuste kod otpuštanja u javnom sektoru, kao i privatizacije obećane još 2010.
"Ljudi u sjevernoj Evropi, treba da shvate da nema smisla da Grčku pretvore u zemlju u razvoju", upozorava Andronopulos. Uprkos strogim mjerama štednje, grčki dug je porastao na više od 320 milijardi eura, kaže ovaj finansijski stručnjak. Ta suma se ne može vratiti ni za 60 godina.
