Crna Gora i Sjeverna Makedonija su 2016. i 2017. imale isti problem ruskog miješanja u unutrašnje stvari te dvije zemlje.

“Mislim da je naš problem manji, naročito sad nakon priznavanja autokefalnosti makedonske crkve od strane Srbije. U Crnoj Gori je to drugačije. Moraju Crna Gora i Srbija da imaju mnogo bolje odnose i da malo “spuste loptu”. Kod nas je bila slična situacija: Srbija nije priznavala našu crkvu jer su mislili da imaju neka prava i prerogative prema nama, ali u trenutku kad je postignut dogovor i to je pošlo u zaborav. Promijenile su se šire geopolitičke prilike i to je došlo kao pritisak, znak da se podigne stabilnost u evropskim državama. Mislim da će pozitivno uticati i kada je u pitanju Crna Gora”, smatra Tupurkovski.

Dodaje da su religiozni odnosi po karakteru tvrdoglavi, ali da svemu dođe kraj.

“Nema šanse da CPC ne dobije autokefalnost, a to će samo poboljšati odnose između Srbije i Crne Gore”, optimističan je član predsjedništva SFRJ.

Tupurkovski smatra da je politička zrelost kada možete da prihvatite promjene, da regulišete sistem normalnim izbornim procesima, zaboravite prošlost i krenete dalje.

“Ako ste u politici, morate razmišljati o raznim solucijama. Ja sam svoju misiju završio prećutnim sporazumom sa više evropskih političara za promjenom imena Makedonije. Tada smo mogli da prihvatimo rješenje koje su nam nudili, ali su izabrali da me napadnu. Suprotstavilo se tadašnje rukovodstvo, što je zakočilo proces u grčko-makedonskim odnosima”, ocjenjuje Tupurkovski.

U međuvremenu je Makedonija postala članica NATO, a premijer Zaev je prihvatio promjenu imena.

“Građani Makedonije se osjećaju izdanim zbog promjene imena. Iako je to riješeno, ušli smo u NATO, osjećamo se sigurnije i mislim da se sada treba pomiriti sa tom promjenom i ići dalje. Ipak, to je dio naše istorije, veoma se teško identifikovati sa novim imenom”, iskren je Tupurkovski.

Veliki međudržavni skandal sa upadom desničarskih grupa i agentom srpske BIE Goran Živaljević u makedonsko sobranje čini se da je zataškan.

“Ne možete zataškati tako nešto, agent može ući u Sobranje, ali ne može srušiti Makedoniju. Bilo je u tom trenutku dramatično, ali ipak su ljudi shvatili da između država postoje pitanja koji su jača od ovakvih situacija. To se pokazalo u našem odnosu sa Srbijom, nakon priznanja crkve. Uvijek sam vjerovao u razum i težinu argumenata. Ne može konflikt nikada da izdrži prave argumente, a naši su argumenti kao i vaši, istorijski”, smatra Tupurkovski.

Problem koji se pojavio u odnosu sa Bugarskom, kada je ona stavila veto na članstvo u EU, Tupurkovski vidi kao generalno balkanski problem.

“Najveća ambicija Bugarske je da budemo jedan narod, ali da su oni dominantni u toj zajednici. Kasni Bugarska za evropskim idejama, a mi smo se u Makedoniji zaštitili rezolucijom kojom se o identitetu i jeziku ne može više raspravljati”, objašnjava Tupurkovski.

Ističe da je negiranje identiteta problem Balkana, pa tako i negiranje Crne Gore od strane Srbije dramatično utiče na “ovu stranu svijeta”, te smatra da Srbija, ako želi da pravi ozbiljnije korake ka Evropi, mora da prihvati realnost.