Za srpskog istoričara Milivoja Bešlina, ulazak Crne Gore u evropsku porodicu je najveći strah Vučića, koji će učiniti sve da to spriječi.

"Mora biti jasno, Aleksandar Vučić će učiniti sve da spriječi i zatvori evropsku perspektivu Crnoj Gori, odnosno da je u smislu evropskih integracija izjednači i da je spusti na nivo i Srbije i ostalih zemalja regiona. Dakle, Vučić neće birati sredstva da Crnu Goru spriječi u evropskim integracijama i da ovu 2025-27. koju smo rekli da je realna, da Crna Gora postane punopravna članica i da prvi put u svojoj istoriji Crna Gora zaista postane subjekt evropske politike. To je jedan od najvećih strahova Aleksandra Vučića u ovom trenutku. Nema stvari koje neće učiniti, to Crnoj Gori mora biti jasno. I u tu svrhu će koristiti, očito, Dritana Abazovića premijera Crne Gore koji na dnevni red stavlja pitanja koja su direktno suprotstavljena evropskom putu Crne Gore a to su pitanja Otvorenog Balkana i Ugovora sa državnom crkvom Srbije",  ocjenjuje Bešlin.

Bešlin kaže da je Crna Gora pokazala da ima demokratski kapacitet i za mnogo teže izazove, te da vjeruje da će put ka EU biti preči od drugih.

"Najprije mora biti potpuno jasno da Crna Gora jedina u našem regionu ima stvarnu i realnu evrospku perspektivu. Dakle, ni jedna od ovih drugih država Zapadnog Balkana ne može da računa na to da će za života ljudi koji danas egzistiraju ovde dočekati ulaz u punopravno članstvo evropske unije. Crnoj Gori se ta perspektiva jedino nudi. To jedino i sagledivo 2025. godina i 2027. godina za članstvo",smatra Bešlin.

Dodaje da će ako se u Crnoj Gori u društvu, u političkoj eliti ne shvati važnost ovoga istorijskog trenutka i te perspektive koja se otvara, zaista ova politička generacija i ovo društvo biti odgovorni za nešto što stvarno možemo da nazovemo istorijskim porazom.

Insistiranje na potpisvanju ugovora sa Crkvom Srbije, kaže Bešlin, moglo bi doći glave vladi Dritana Abazovića. Jer pitanja ugovora sa državnom crkvom Srbije i Otvorenog Balkana nijesu teme koje su kompatibilne sa pridruživanjem Crne Gore Evropskoj uniji.

"Dakle, sve ono što se nudi tim ugovorom, odnosno Ugovorom kojim državna crkva Srbije hoće da potpiše sa Crnom Gorom je prvo, to vodi jednoj klerakalizaciji društva. To direktno znači da crkva druge države postaje jedan korpus separatum unutar države Crne Gore. Dakle, država u državi, odnosno to je država iznad države. I kako da vam kažem, to će biti osnova za svaku dalju nestabilnost", rekao je Bešlin.

"Na kraju krajeva, pitanje tog ugovora koje dijeli crnogorsko društvo danas i pitanje potpisivanja tog ugovora, odnosno sadržaj toga ugovora gdje država Crna Gora nema nikakva prava, a navedene su silne obaveze koje nijedna druga evropska država, i svjetska, a za evropske mogu i da potvrdim ne bi prihvatila, a gdje se sa druge strana ne obavezuje ni za što, nema nikakve obaveze, a nude im se prava kakva se ne nude ni jednoj vjerskoj zajednici osim u Iranu. Dakle, takav ugovor sa crkvom će dubinski da udalji Crnu Goru od evropskog puta, da je skrene sa evropske agende i da zapravo potpuno dovede u pitanje tu 2025. odnosno 2027.godinu i pridruživanje. Vrlo slično je i sa otvorenim Balkanom", smatra istoričar Bešlin.

Koliko god aktuelna Vlada žurila da preko Crkve Srbije preda Crnu Goru u ruke Vučiću, iz evropskih centara stižu druga predviđanja.

Tako je francuski ambasador u Podgorici Kristijan Timonije rekao da je Crna Gora i dalje na čelu trke prema EU, ali da ima još prepreka koje je neophodno preći, te da narednih par mjeseci očekuje opipljive dokaze.