U priručniku se poseban segment bavi Crnom Gorom i slučajevima govora mržnje. Autori zaključuju da je pravni okvir za suzbijanje govora mržnje u Crnoj Gori dovoljan za borbu protiv tog štetnog društvenog uticaja u skladu sa međunarodnim standardima. Međutim, ističu da bi propisi mogli biti precizirani kako bi bilo manje dilema kada se govor mržnje kvalifikuje kao krivični, a kada kao prekršajni postupak, piše Pobjeda,

Naglašeno je da nema odlučnijeg procesuiranja govora mržnje u državi, niti primjene kreativnih kazni, kao što je na primjer, rad u javnom interesu, kao što se može vidjeti u primjerima evropskih država.

U Crnoj Gori postoji set zakona koji definiše zabranu diskriminacije i govor mržnje: Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o medijima, Zakon o elektronskim medijima, Zakon o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama, Zakon o slobodi vjeroispovijesti, Zakon o izboru odbornika i poslanika.

Krivični zakonik, podsjećaju iz HRA, sadrži tri krivična djela koja inkriminišu govor mržnje, od kojih se dva primjenjuju u praksi. Radi se o krivičnim djelima izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje iz člana 370

KZCG i rasna i druga diskriminacija. Istaknuto je da u Crnoj Gori još nema presude za odobravanje, negiranje i relativizovanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina koje je uvedeno u Krivični zakonik 2010. godine.

U priručniku je istaknuto da je Više državno tužilaštvo u Podgorici prvi takav optužni prijedlog podiglo u septembru 2021. godine, protiv predsjednika opštine Nikšić, koji je u televizijskoj emisiji negirao genocid u Srebrenici.

Kada je riječ o krivičnom djelu rasna i druga diskriminacija, jedinu presudu za izvršenje krivičnog djela po tom osnovu izrekao je Osnovni sud u Kotoru 2015. godine zbog diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije, vrijeđanjem i zlostavljanjem. Ovo je inače i jedina krivična presuda donijeta za govor mržnje po ovom osnovu i jedina presuda u kojoj se sud pozvao na neki međunarodni ugovor, istaknuto je u priručniku.

Objavljeno je i da je, prema izvještaju ombudsmana iz 2020. godine, većina prijava govora mržnje dovela samo do upozorenja od strane policije ili procesuiranja pred sudovima za prekršaje, dok je vrlo mali broj procesuiran u krivičnom postupku.

"Na osnovu pregleda prakse, očigledno je da se posljednjih godina sve pritužbe na govor mržnje protiv LGBTIQ+ osoba usmjeravaju na sudove za prekršaje i tretiraju kao prekršaji iz člana 19 Zakona o javnom redu i miru, a ne kao krivična djela. Nejasno je po kom se kriterijumu u praksi odlučuje da se radi o prekršaju, a ne krivičnom djelu", smatraju pravni eksperti.

Ističu i da su u nekoliko predmeta kod prekršajnih sudova počinioci oslobođeni odgovornosti za očigledan govor mržnje (npr. Crnogorac koji nije Srbin nečije je kopile; Najpametnije da odete svi na grupno liječenje – komentar LGBTIQ+ osobama), zato što sud nije mogao da utvrdi ko je konkretno bio uvrijeđen tim govorom.

"Ovakav pristup se pokazao posebno apsurdnim, bezobzirnim i neustavnim u slučaju u kome je sudija za prekršaje očekivao da se podnositeljka prijave, predstavnica NVO, u svom iskazu pred sudom izjasni i kao pripadnica LGBTIQ+ populacije, da bi očigledan govor mržnje, koji je okrivljeni i potvrdio, mogao da sankcioniše", istaknuto je u HRA analizi.

Kazne viših sudova

Krivičnim djelima iz članova 370 KZCG i čl. 443 KZCG propisane su kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za osnovni oblik djela, odnosno i do osam i deset godina za kvalifikovane oblike djela iz čl. 370.

"U praksi su za izvršenje ovih djela i njihovih kvalifikovanih oblika izricane uslovne osude i kazne od tri mjeseca do godinu dana zatvora",  navodi se u priručniku. Ističu i da su se i u prekršajnim postupcima donosile blaže kazne.

Pred višim sudovima u Crnoj Gori se našlo 11 predmeta, a HRA je sakupio slučajeve od kojih je prvi iz 2011. godine. Sudilo se M. Ž. i R. Z. koji su 2010. godine polomili prozorsko staklo na objektu koji koristi Islamska vjerska zajednica za vjerske obrede, u bravu na ulaznim vratima tog objekta stavili žicu, te kroz tako pripremljen otvor na prozoru, u molitveni dio ubacili prethodno pripremljene kese sa svinjskim izmetom koji se rasuo po podu. Osuđeni su na kazne zatvora od četiri i osam mjeseci i uplatu 1.404 eura troškova krivičnog postupka.

Naredni govor mržnje i presuda su iz decembra 2014. godine. T. V. je pravosnažno osuđen na uslovnu kaznu od šest mjeseci zatvora jer je grupi izviđača iz Hrvatske, koja se kretala u koloni, prvo iz kola povišenim tonom rekao: „Neću da vidim hrvatsku zastavu u svom gradu“ i zahtijevao da je sklone, a zatim, kada je voditeljka izviđača uzela zastavu i zamotala je, izašao iz vozila, iz njenih ruku oteo zastavu, stavio je u svoje vozilo, sjeo u vozilo i prijeteći im se obratio riječima: „Prije ste ratovali s nama, a sad ste došli ovdje da vijorite zastave, nemojte da vidim više nijednu hrvatsku zastavu jer ću vas sve pobiti“, nakon čega je vozilom napustio lice mjesta.

Za govor mržnje po osnovu nacionalnosti i vjeroispovijesti u Višem sudu u Bijelom Polju osuđeni su na pet mjeseci zatvora J. I., B. M., Š. R. i R. R. koji su ušli u prodavnicu, gdje je jedan od njih udario oštećenog, polomili su stakla i razbacivali robu po prodavnici... upućujući prijetnje oštećenima: „Ne smijete, Turčine, zvati policiju, pobićemo vas ako ovo prijavite, a kada su lišeni slobode i uvedeni u službeno vozilo, jedan od njih rekao je: privodite nas radi Turaka, sve ćemo ih pobiti… Turci, majku vam jebem, sve ćemo vas poklati, ne možete vi da držite prodavnicu u P, a jedan je rekao - kupiću pet kilograma dinamita i baciti u prodavnicu B.“

Zbog govora mržnje prema pripadniku LGBTIQ+ Osnovni sud u Kotoru, a zatim i Viši u Podgorici sudili su A. S. koji se pripadniku LGBTIQ+ populacije obratio riječima „pederčino, što si se nakinđurio“, pa pozivao prolaznike da zagledaju oštećenog, govoreći pritom ,,dođite, momci, da vidite kako izgleda Crnogorka koja je za glavu veća od mene“, skinuo šešir s glave oštećenog i udario ga nogom u zadnjicu. A. S. je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od tri mjeseca.

M. I. je Viši sud osudio na uslovnu kaznu od šest mjeseci jer je na svom Fejsbuk profilu objavio komentar o albanskom narodu: „Dali su oni sebi mnogo štošta za pravo a Milo im dozvoljava, sve bi ja to po kratkom postupku, ali ne bi metak koristio, skupa municija, nož jeftinije i efikasnije“.

Zbog toga što je prilikom prenosa patriotskog skupa u Podgorici napisao „Srbe na vrbe“ na portal stranici „Vijesti“, H. A. je Viši sud u Podgorici pravosnažno osudio na kaznu zatvora od 10 mjeseci u aprilu 2021. godine.

Viši sud u Podgorici je zbog fejsbuk statusa „Srbe na vrbe. Ubij, zakolji, da Srbin ne postoji“ osudio A. J. na kaznu zatvora od godinu dana zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

Nakon što je S. M. na svom Fejsbuk profilu objavio: „Ja sam spreman za Cetinje. Malo mi se grb iskrivio, ali dobro. Drma mi se, drma na šubari cveće, ubićemo, zaklaćemo ko sa nama neće. Svi na Cetinje, alo! Nema, nema za…ncije, evo kapa se pripremila, jedno dva-tri noža da ponesemo i boli nas uvo. Nema za…ncije brale, došlo je našija pet minuta!!!“, Viši sud u Podgorici je oktobra 2021. S. M. osudio na kaznu zatvora od 10 mjeseci.

Objava na Instagramu „Na tursku glavu mušku nemoj nikad dići pušku, ti to možeš mnogo bolje jer se stoka nožem kolje“, koštala je S. K. zatvorske kazne od sedam mjeseci koliko mu je odredio Viši sud u Podgorici u novembru 2021. godine.

Prijedloge za izvršenje sankcija su upućivala crnogorska viša državna tužilaštva u nekoliko slučajeva.

Zbog podsticanja mržnje prema pripadniku islamske vjeroispovijesti Vijeće za maloljetnike podiglo je prijedlog za izricanje sankcije B. K. 2020. godine.

U drugom slučaju, nakon što se okrivljeni dok se kretao ulicom u kojoj živi veći broj pripadnika muslimanske nacionalnosti, kroz otvoren prozor svog vozila, prekrivenog zastavom Republike Srbije, u momentu kada se u dvorištu nalazio oštećeni, povišenim glasom govorio: „Selite se, selite se“, VDT u Bijelom Polju je u novembru 2020. podiglo optužni prijedlog.

Ista institucija je podigla i optužni prijedlog u novembru 2020. jer je okrivljeni na terasi ugostiteljskog objekta oštećenima i još nekim osobama uputio riječi: „Selićete se, neće vas više biti“. Podignut je optužni prijedlog zbog javnog podsticanja na nasilje i mržnju prema pripadnicima muslimanske nacionalnosti. Viši sud u Bijelom Polju donio je prvostepenu oslobađajuću presudu usljed nedostatka dokaza.

Nakon što su na ulazu u Pljevlja i na više mjesta u gradu ispisani grafiti: „Selite se Balije“, „Selite se Turci – Srebrenica“, „4S Srebrenica“, „Srebrenica 92 Turci“… Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju je podiglo optužni prijedlog protiv dvije osobe zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Viši sud u Bijelom Polju okrivljene je prvostepenom presudom oslobodio optužbe zbog nedostatka dokaza da su izvršili djelo za koje su okrivljeni.

VDT u Podgorici je u januaru 2021. kada je N. N. objavila na svom Tik-Tok profilu: ,,Milogorci, Šiptari, sve ću da vas zapalim, sve, jer ste ludi, ajte sad, zdravo. Kuči će sve glave da vam otkinu, neće biti glava ni jedna“, podiglo optužni prijedlog sa prijedlogom za određenje pritvora zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Optužena je oko dvadeset dana provela u pritvoru.

Iste godine je VDT u Podgorici podiglo optužni prijedlog jer je M. D. dok se vozio automobilom pored murala pokojnog mitropolita SPC, snimao i emitovao na Instagramu: ,,Gledajte ovu sotonu sad, ne sija više, a zatim je prolazeći pored grupe mladića koji su nosili majice srpskih obilježja, pokazujući im srednji prst rekao: vidi ovaj što gleda, što gledaš pi* srpska, sve im jeb*“, zatim je prolazeći pored murala rekao: ,,Sijao je ranije, a sad vjerovat no nemaju para za struju pa im je u mraku, njihov đedo, pas im majku j…i oni i đed“. Sudu za prekršaje upućen je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv M. D. zbog govora mržnje.

Zbog negiranja genocida u Srebrenici VDT u Podgorici je u septmebru 2021. godine podiglo optužni prijedlog jer je M. K. izjavio u televizijskoj emisiji: „… Uostalom, mislim da nije bio genocid u Srebrenici i mislim da sam time sve rekao“.

Ombudsman je u svom izvještaju za 2020. godinu zaključio da je većina prijava govora mržnje dovela samo do upozorenja od strane policije ili procesuiranja pred sudovima za prekršaje, dok je vrlo mali broj procesuiran u krivičnom postupku.

Utvrdio je da je na osnovu pregleda prakse, očigledno da se posljednjih godina sve pritužbe na govor mržnje protiv LGBTIQ+ osoba usmjeravaju na sudove za prekršaje i tretiraju kao prekršaji a ne kao krivična djela.

- Nejasno je po kom se kriterijumu u praksi odlučuje da se radi o prekršaju, a ne krivičnom djelu. Krivičnim djelom rasna i druga diskriminacija kažnjava se onaj ko „propa gog“, po osnovu i seksualne orijentacije. Vrijeđanje LGBTIQ+ osoba kao „bolesnih“ ili „izopačenih“, najčešći predmet ovih prijava, jeste propagiranje mržnje prema njima, koje je kao takvo prepoznao Evropski sud za ljudska prava, i koje nije, dakle, samo obično uvredljivo obraćanje – napominje ombudsman.

Izvor: Pobjeda.me